Brzi đir kroz hrvatske parkove prirode (dio 3.): Telaščica, Dinara, Biokovo i Lastovsko otočje

by Lucija Biondić

Uz osam nacionalnih parkova čije smo vam osobne iskaznice već pripremili, prirodno bogatstvo Hrvatske je i 12 parkova prirode koji su se smjestili od istoka do zapada zemlje, od sjevera do juga. Pa ćemo, poput vremenske prognoze, krenuti s predstavljanjima parkova prirode od Baranje, preko središnje Hrvatske sve do krajnjeg juga i Lastovskog otočja u tri dijela. U trećem dijelu donosimo vam osobne iskaznice parkova prirode Telaščica, Dinara, Biokovo i Lastovsko otočje.

Iz Zakona o zaštiti prirode definiciju Parka prirode jest: “Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloge.”

Park prirode Telaščica (11)

Godina osnivanja: 1988.

Površina: 70,5 km² (25,95 km² na Dugom otoku i susjednim otočićima, te 44,55 km² morske površine)

Lokacija: Zadarska županija

Osobitosti / posebnosti

Telaščicom, koja svoje ime duguje srednjovjekovnom nazivu Tilagus (jer vizualno izgleda kao tri spojena jezera koja se nastavljaju jedno na drugo), se naziva jugoistočni dio Dugog otoka sa sretnih 13 pripadajućih otočića. Riječ je o jednoj od najbolje zaštićenih i najsigurnijih prirodnih luka na Jadranu koja je sa svojih 69 km razvedene obale i 25 uvala omiljeno sidrište brojnih jedriličara.

Otočić / hrid Taljurić visoka svega 3 m za vrijeme nevere uopće nije vidljiv, pa na njemu nema vegetacije

Među otočićima posebno se primjećuje otočić / hrid Taljurić visok svega 3 m, koji je za nevera potpuno u morskoj pjeni i valovima, pa na njemu nema nikakve vegetacije. Iako nema vegetacije, otočić / hrid naseljavaju kolonije račića brambuljaka (Chthamalus stellatus). Inače, samo ime mu dolazi od talijanskog ‘tagliero’ što znači okrugla daska (za rezanje). Najbliže naselje Telaščici je Sali na Dugom otoku. U park se kopnenim putem ulazi kroz Dolac, a morem uz svjetionike Vela Sestrica, te prolaze Vela i Mala Proversa.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Telascica (@natureparktelascica)

Uz tirkizni zaljev, posjetitelje privlače visoke litice, dugootočke strmce koji domaći nazivaju ‘stene’. Najviša ‘stena’ je na lokaciji Grpašćak i uzdiže se 16m iznad mora, dok je najveća dubina mora ispod ‘stena’ 85 metara. Strme i nedostupne litice odlično su gnijezdište brojnih vrsta, a svoje kolonije ondje imaju i sve tri vrste čiopa koje žive u Hrvatskoj: smeđa čiopa (Apus pallidus), crna čiopa (Apus apus) i bijela čiopa (Tachymarptis melba). Među stanovnicima parka zabilježeno je i 15 vrsta grabljivica, razne vrste sokola, vjetruša, zmijar, kobac i škanjac. U moru od izrazito ugroženih vsrta moguće je naletjeti na morsku kornjaču glavata želva (Caretta caretta), a na kopnu, iako je zabilježeno šest vrsta zmija, niti jedna nije otrovnica.

Jezero Mir položeno između zaljeva Telaščica i otvorenog mora slanije je od okolnog mora

Dođete li do Telaščice, nemojte propustiti posjetiti i slano jezero Mir smješteno na jugozapadnom dijelu parka prirode. Na uskom kopnenom dijelu između zaljeva i otvorenog mora smjestilo se ovo 900-tinjka metara dugo i 300-tinjak metara široko jezero. Jezero Mir je krška depresija ispunjena morem što je posljedica podizanja morske razine za cca 120 m nakon zadnjeg ledenog doba. More i danas u jezero prodire kroz mikropukotine što se osobito lijepo vidi za vrijeme plime. Samo jezero slanije je od okolnog mora zbog evaporacije, odnosno isparavanja morske vode.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Telascica (@natureparktelascica)

Što obavezno posjetiti?

Sami zaljev Telaščica, te pripadajuće otočiće s posebnim naglaskom na Taljurić; atraktivne litice, klifove, odnosno strmce koje Dugootočani nazivaju ‘stene’; slano jezero Mir; nekad vojnu utvrdu, a danas informacijsko-edukacijski centar Grpašćak smješten na istoimenom, najvišem strmcu.  Kako bi stekli potpuni dojam, Telaščicu je najbolje posjetiti morskim putem što je moguće i organizirano, turistički, iz Zadra ili Biograda na moru.

Cjenik ulaznica za Park prirode Telaščica

Ulaznicu plaćaju plovila. Za više informacija o cijenama ovisno o veličini plovila pogledajte LINK!

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Telaščica, Facebook stranicu Park prirode Telaščica i Instagram profil @natureparktelascica!

Park prirode Dinara (12)

Godina osnivanja: 2021.

Površina: 630 km²

Lokacija: Splitsko – dalmatinska županija i Šibensko – kninska županija

Osobitosti / posebnosti

Park prirode Dinara najmlađi je park prirode u Hrvatskoj koji još nije navršio ni svojih 6 mjeseci. Parkom prirode proglašen je odlukom Hrvatskog sabora 20. veljače 2021. godine i nakon Velebita drugi je park prirode po površini. Sama Dinara je i prirodna granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa područje parka prirode Dinara tako obuhvaća hrvatski dio masiva Dinare, Troglava i Kamešnice, izvor i gornji tok rijeke Cetine, izvor Krke, slap Krčić, te krška polja uz Cetinu: Hrvatačko, Paško i Vrličko polje.

Dinara je najmlađi hrvatski park prirode koji još nema ni 6 mjeseci

Smatra se da Dinara, koja se u antičko doba nazivala Adrion oros, svoj današnji naziv zahvaljuje ilirskom plemenu Dinarida koji su naseljavali njezinu istočnu stranu. Masiv Dinare dugačak je 20 km i širok 10ak km, te je iznimno grub, nepristupačan, zahtjevan, divlji i zbog svega toga jednostavno prekrasan, pa ne čudi da je proglašen parkom prirode.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Kreso Bilusic Photography (@kreso_bilusic)

Sama Cetina koja je sa svojim vrelima također dio najmlađeg hrvatskog parka prirode, ima više izvora: Glavaš, Kotluša, Nele, Barašovo vrelo… Najveći izvor nazvan i Veliko vrilo ili Glavaševo vrilo nalazi se nedaleko sela Civljane na nadmorskoj visini od 385 m. Nevjerojatne tirkizne boje i svog začudnog oblika dobilo je od milja i naziv “Oko Dalmacije”. 

Izvor Cetine naziva se i “Okom Dalmacije”

Kako je park prirode Dinara najmlađi hrvatski park prirode ujedno je i onaj s najmanje informacija, pa ukoliko ste željni pustolovine i avanture, krenite u njegovo istraživanje sami.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Euronews Travel (@euronewstravel)

Što obavezno posjetiti?

Najviši vrh Hrvatske Sinjal (1831 mnv), ali i druge vrhove (Jančiji vrh, Velika Duvjakuša…); nestvarno lijep izvor rijeke Cetine Glavaš vrilo; slap Krčić; crkvu Sv. Spasa još iz 9. stoljeća nedaleko od vrela Cetine; kraljevski grad Knin u podnožju Dinare; stijenu Samograd koja je za sunčana vremena jedinstveni prirodni sunčani sat po kojemu su se ravnali stanovnici Podinarja.

Park prirode Biokovo (1)

Godina osnivanja: 1981.

Površina: 198,5 km²

Lokacija: Splitsko – dalmatinska županija

Osobitosti / posebnosti

Park prirode Biokovo ove je godine proslavio 40. rođendan. Ususret okruglom rođendanu prošle je godine na predjelu Ravna vlaška otvorena Nebeska šetnica ili Skywalk Biokovo koja je možda podijelila javnost, ali i višestruko povećala posjećenost jednog od najzanimljivijih hrvatskih parkova prirode. Sam planinski masiv Biokova s najvišim vrhom Sv. Jure (1762 mnv) dijeli obalu i dalmatinsko zaleđe – Zagoru, a karakterizira je strmo i naglo uzdizanje od morske obale pa nepripremljeni posjetitelji mogu upasti u nevolje.

Nebeska šetnica ili Skywalk Biokovo povećao je posjećenost parka prirode Biokovo otkako je otvoren prije nešto više od godine dana

Kako je na granici mediteranske i kontinentalne klime, a zahvaljujući prodiranju i sukobljavanju zračnih masa i s mora i iz unutrašnjosti, na Biokovu su česte nagle promjene vremena, pa je i mikroklima Biokova posebna. Jama Mokre noge duboka 831 m otkrivena je 2009. godine i danas je četvrta jama po dubini u Hrvatskoj, a svoje ime duguje tome što je tijekom prvih istraživanja vrijeme bilo kištovito, pa su i speleolozi bili mokrih nogu.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by BIOKOVO 🇭🇷 (@biokovo.hr)

Kad je o životu riječ, Biokovo je bogato biljnim i životinjskim svijetom iako se to možda na prvi pogled tako ne čini. Godine 1964. na područje Biokova dovedena je divokoza, a 1968. godine i muflon. Obje su vrste danas zaštićene. Bikovo je i planina na kojoj žive brojni gmazovi – uz običnu, zidnu i primorku guštericu koje su strogo zaštićene, na Biokovu žive i brojne zmije (bjelouška, crvenkrpica, smukulja, šara poljarica, kravosas, šilac, crnokrpica, poskok…), te 13 vrsta šišmiša koje su sve strogo zaštićene.

PROČITAJTE Je li Podgora najljepši biser u niski Makarske rivijere?

Dio parka prirode Biokovo je i Biokovski botanički vrt u Kotišini koji je utemeljen prema ideji fra Jure Radića 1984. godine s idejom zaštite i očuvanja biokovskog biljnog svijeta. Smješten iznad istoimenog sela zahvaća površinu od 16,5 ha i obuhvaća 300-tinjak samoniklih mediterenskih i planinskih vrsta. U sklopu vrta su i zidine velikog Kaštela, utvrde iz 17 stoljeća.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Lucija Biondic (@gusterica_hr)

Što obavezno posjetiti?

Neku od planinarskih staza u skladu s vremenskim uvjetima i fizičkom spremnošću; najviši vrh Biokova Sv. Jure do kojeg vodi uska asfaltirana cesta (za one koji ne planinare); nebeska šetnica ili skywalk Biokovo (na 13. km već spomenute ceste); Biokovski botanički vrt u Kotišini iznad Makarske.

Cjenik ulaznica za Park prirode Biokovo

Dnevna ulaznica 60,00 kn (Planinari, hrvatski branitelji, invaliti, biciklisti 35,00 kn)

Trodnevna ulaznica 120,00 kn

Prezentacijski centar ”Adrion – srce planine”

Dnevna ulaznica 30,00 kn (1.4. – 30.10.)

Dnevna ulaznica 10,00 kn (1.11. – 31.3.)

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Biokovo, Facebook stranicu Park prirode Biokovo i Instagram profil @nature_park_biokovo!

Park prirode Lastovsko otočje (8)

Godina osnivanja: 2006.

Površina: 196 km² (53 km² kopnena površina, odnosno otoci i otočići; 143 km² morske površine)

Lokacija: Dubrovačko – neretvanska županija

Osobitosti / posebnosti

Lastovsko otočje čini 46 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale s najvećim otokom Lastovom, koji je ujedno i najudaljeniji naseljeni hrvatski otok, te otočnim skupinama Lastovnjaci, Vrhovnjaci i otokom Sušcem. Ovo otočje broji čak 2700 sunčanih sati godišnje, najviši mu je vrh Hum (417 mnm), a u njegovoj blizini je i heliodrom. Lastovo je za vrijeme Jugoslavije bio vojni otok, pa mu je bio ograničen pristup i nije bio turistički razvijen što ga dans još uvijek čini Mediteranom kakav je nekad bio.

Na Lastovu u prošlosti nisu sađena stabla oraha kako se pod njima ne bi skupljale vještice

I danas su za Lastovo vezane brojne legende. Od one da je u Ublima zakopano 12 zlatnih kipova apostola, preko toga da na Lastovu nisu sađena stabla oraha kako se pod njima ne bi skupljale vještice, do toga da se obiteljska loza gasi u kućama ispred kojih rastu palme. Navodno je i sam Zeus poslao svog izaslanika kako bi pronašao najljepši otok na svijetu. Našavši se na poziciji današnjeg otočića Glavat – 9 nautičkih milja od Lastova, 12 od Korčule i 8 od Mljeta, izaslanik je danima promatrao otoke, divio im se i vagao koji je otok najljepši. Nikako se nije mogao odlučiti, pa je Zeus kaznio njegovu neodlučnost okamenivši ga.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nature Park Lastovo Islands (@np_lastovoislands)

U Skrivenoj luci pođite do svjetionika Struga izgrađenog 1839. godine na istoimenom rtu. Sa svjetionika smještenog na samom rubu strme litice na visini od gotovo 90 m nad površinom mora pruža se pogled na otvoreno more, a zbog udaljenosti od obale s pučine izgleda usamljeno i kao da uranja u njezino plavetnilo. U svjetioniku su uređena i četiri turistička apartmana koje je moguće unajmiti.

Nezaobilazna destinacija neka vam bude svjetionik Struga u Skivenoj luci

Prošećite Lastovom i pogledajte izložbu na otvorenom, izložbu lastovskih ‘fumara’ (dimnjaka) koji su baš specifična obilježja kuća. Naime, građeni su kako bi pokazali imućnost vlasnika i teško ćete naći dva ista, no istovremeno su morali biti i funkcionalni, pa je u njihovoj gradnji sadržano i znanje o smjerovima vjetra i zaštiti od vraćanja dima, te od eventualnih požara.

http://

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nature Park Lastovo Islands (@np_lastovoislands)

Što obavezno posjetiti?

Otok Lastovo i istoimeno mjesto s njegovim zanimljivim’fumarima’ (dimnjacima), Knežev dvor, uvalu Mihajla; Skrivenu luku i svjetionik Struge; najviši vrh otoka Hum za zalazak sunca za pamćenje; Lastovski Poklad ukoliko se u vrijeme poklada (veljača) zateknete na otoku.

Cjenik ulaznica za Park prirode Lastovsko otočje

Ulaznicu plaćaju plovila. Za više informacija o cijenama ovisno o veličini plovila pogledajte LINK!

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Lastovsko otočje, Facebook stranicu Park prirode Lastovsko otočje / Nature Park Lastovo Islands i Instagram profil @lastovsko.otocje!

 

Tekst: Lucija Biondić aka Gušterica

Fotografije: privatni album, Instagram

Možda će vam se svidjeti