Nautical & Health Summit, koji se održava na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Zagrebačkog sajma nautike, okupio je na jednom mjestu ključne aktere iz nautike, medicine, wellnessa i investicijskog sektora. Cjelodnevni konferencijski program otvorio je prostor za razgovor o trendu koji sve jasnije definira budućnost premium turizma: zdravlje više nije dodatna vrijednost putovanja, nego očekivani standard iskustva, na kopnu i na moru.
Summit je od samog početka stavio naglasak na povezivanje ljudi koji mogu pokrenuti konkretne suradnje: marina, chartera, destinacija, klinika, wellness brendova i investitora. Posebnu težinu dao je uvodni strateški panel na temu „Strateški razvoj medical & nautičkog turizma u Hrvatskoj“, koji je okupio institucionalne predstavnike i stručnjake zadužene za smjer, standarde i održivost sektora.
Na panelu su sudjelovale Antonija Drmić, voditeljica Službe za okolišnu održivost, Sektor za održivi razvoj, Ministarstvo turizma i sporta, univ. spec. oec. Ana Lelas, Hrvatska turistička zajednica, specijalistica koordinatorica za zdravstveni i wellness turizam), dr. sc. Sanela Grujo Vrkljan, Institut za turizam, v. pred. znanstvena suradnica te Nataša Manestar, Thalassoterapia Crikvenica, direktorica). Panel je moderirao Saša Ćeramilac.
Panel rasprava otvorila je ključno pitanje: možemo li zdravstveni i nautički turizam u Hrvatskoj razvijati kroz zajedničku, održivu priču u kojoj lokalna zajednica ima stvarnu ulogu?
Zdravstveni i nautički turizam: sinergija koja tek dolazi
„Po prvi se put u planovima razvoja turizma, čovjek stavlja na prvo mjesto. Ispituju se stavovi turista, ali i lokalnog stanovništva i upravo lokalna zajednica počinje aktivno sudjelovati u oblikovanju destinacije“, rekla je dr. sc. Sanela Grujo Vrkljan, viša predavačica i znanstvena suradnica, Institut za turizam.
Naglasila je kako odgovornost leži na lokalnim vlastima te da održivost destinacije znači uključivanje više od samog prirodnog resursa.
„Ako gost dolazi plovilom i sedam dana boravi u marini ili mjestu, a ne samo na brodu, i ponudite mu kulturne ture – on će ih prihvatiti. To su financijski snažni gosti, poslovni ljudi i obitelji s djecom. Oni dio obroka jedu na brodu – možemo im omogućiti da od lokalne zajednice kupuju domaće proizvode i tako stvaramo dodatnu vrijednost“, naglasila je.
Posebno je istaknula da tipični zdravstveni turist ne dolazi samo na zakazani tretman: „Ako je upoznat s dodatnim aktivnostima i ponudom destinacije, prihvatit će ih. Upravo tu leži prostor za sinergiju.“
Mlađe generacije stvaraju nove trendove
Ana Lelas, specijalistica koordinatorica za zdravstveni i wellness turizam, Hrvatska turistička zajednica
„Starije generacije još uvijek liječe posljedice, dok su mlađe generacije sve više usmjerene na prevenciju, wellness i zdrav život”, naglasila je na početku panela Ana Lelas, specijalistica koordinatorica za zdravstveni i wellness turizam, Hrvatska turistička zajednica.
Istaknula je važnost uključivanja lokalne zajednice u procese planiranja: „Često je vrh piramide isključen od onoga što se događa na terenu. Želimo zajedničku priču zdravstvenog i nautičkog turizma u Hrvatskoj, projekte koji se razvijaju zajedno.“
Dodala je kako hrvatski Jadran, s prosječnom zimskom temperaturom oko 10 stupnjeva, ima klimatsku prednost za goste iz sjevernih zemalja. „Ključno je pitanje: tko će prvi pokrenuti kotač? Privatni sektor, hotelijeri ili specijalne bolnice? Turistička zajednica može poticati suradnju, ali poslovne odluke moraju donijeti dionici na tržištu“, naglasila je Lelas.
Klijentima zdravstvenih ustanova treba dodatni sadržaj
„Thalassotherapia Crikvenica djeluje od 1920. godine. Imamo goste 365 dana u godini. Zdravstveni turizam nije turizam od dvije ili tri noći, već je minimalni boravak kod nas sedam do četrnaest dana, a najčešće i oko dvadeset. Gost će zdravstveni program odraditi u jednom dijelu dana, ali mu ostaje još pola dana koji treba ispuniti sadržajem. Ako puše bura ili pada kiša, destinacija mora imati alternativu”, rekla je Nataša Manestar, direktorica u Thalassotherapia Crikvenica.
Istaknula je da zdravstvena ustanova može napraviti svoj dio, ali da bez šire suradnje nema razvoja: „Ključ je u zajedničkom djelovanju – grada, turističke zajednice i poduzetnika. Svi moramo pokrenuti kotač razvoja“, zaključila je Manestar.
“Ključno je da svi dionici prepoznaju vlastiti interes i naprave iskorak”
„Lokalna samouprava određuje smjer razvoja turizma. Priroda i kulturna dobra su temeljni resursi i moramo ih očuvati. Turističke zajednice najviših kategorija imaju obvezu izračuna nosivih kapaciteta destinacije. Potrebno je utvrditi stvara li turizam pritisak na prostor i infrastrukturu, a ekološki doprinos može se koristiti isključivo za smanjenje tih negativnih utjecaja“, kazala je Antonija Drmić, voditeljica Službe za okolišnu održivost, Sektor za održivi razvoj, Ministarstvo turizma i sporta.
Naglasila je potrebu za ulaganjima u kvalitetu i ljudske kapacitete, osobito u zdravstvenom i nautičkom turizmu.
Dodala je kako se ulaganja provode upravo kako bi se smanjila ovisnost o sezoni i vremenskim prilikama: „Ulaže se u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sigurnost na moru, dodatne sadržaje, iznajmljivanje, nautički turizam, zdravstveni i aktivni turizam. Aktivnosti postoje, ali ključno je da svi dionici prepoznaju vlastiti interes i naprave iskorak.“
Kroz strateške i tematske razgovore te B2B networking, konferencija donosi pregled smjera u kojem se industrija kreće – od institucionalne podrške i standardizacije kvalitete, do integracije zdravstvenih i wellbeing sadržaja u nautičku ponudu, inovacija i novih poslovnih prilika. Kao svojevrsni most između dviju vertikala, Nautical & Health Summit pozicionira Hrvatsku ne samo kao nautičku silu, nego kao destinaciju koja premium gostu želi ponuditi cjelovito iskustvo: sigurnost, prevenciju, oporavak i vrhunsku uslugu – s jasnim ciljem da se partnerstva sklopljena danas pretvore u praksu već u nadolazećoj sezoni.
Foto: Slowliving.hr
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Konferencija koja spaja turizam, medicinu i investicije stiže na Zagrebački velesajam