Odlazak psihologu još uvijek je, nažalost, za mnoge tabu. Kao da briga o vlastitim mislima i emocijama znači da “nešto nije u redu s nama”. A zapravo je upravo suprotno, to znači da prepoznajemo svoje granice, da želimo razumjeti sebe i naučiti kako živjeti mirnije, svjesnije i zdravije.
U društvu koje cijeni brzinu, multitasking i produktivnost, mentalna higijena postaje – najvažnija forma samobrige.
Što zapravo znači mentalna higijena?
Kao što svakodnevno peremo zube, tuširamo se i pazimo na prehranu, jednako tako trebamo čistiti svoj “mentalni prostor”.
Mentalna higijena znači svjesno njegovanje navika koje štite naš um od iscrpljenosti, stresa i emocionalnog preopterećenja. To može biti:
- vrijeme provedeno u tišini,
- razgovor s osobom od povjerenja,
- odmak od ekrana,
- ili odlazak psihologu, koji nije znak slabosti, već odgovornosti.
Zašto bismo svi trebali ponekad otići kod psihologa?
Znanstvena istraživanja jasno pokazuju da psihološka podrška ima mjerljiv učinak na zdravlje mozga i tijela. Studije objavljene u časopisima poput The Lancet Psychiatry i JAMA Network Open potvrđuju da psihoterapija smanjuje razinu kortizola (hormona stresa), poboljšava kvalitetu sna, te jača imunitet i sposobnost donošenja odluka.
Psiholog nije “posljednja opcija” kad više ne možemo, on je siguran prostor za razumijevanje sebe prije nego što se pojavi kriza. Kao što idemo zubaru i prije nego što nas zaboli, odlazak psihologu može spriječiti emocionalne i fizičke posljedice dugotrajnog stresa.
Redoviti razgovori sa stručnjakom pomažu nam prepoznati obrasce ponašanja koji nas iscrpljuju, naučiti zdrave načine suočavanja sa stresom i razviti otpornost, psihološku “mišićnu masu” koja nas čini stabilnijima.
Tijelo i um nisu odvojeni
Znanost danas jasno potvrđuje ono što su mnoge filozofije znale tisućljećima: mentalno zdravlje izravno utječe na fizičko zdravlje. Kronični stres povezan je s povišenim krvnim tlakom, hormonalnim disbalansom, probavnim tegobama i oslabljenim imunitetom. Svaka emocija ima svoju fizičku manifestaciju, tjeskoba ubrzava srce, ljutnja napinje mišiće, a tuga slabi energiju.
Brinuti o mentalnom zdravlju znači štititi cijeli organizam. Kad um pronađe mir, tijelo diše lakše.
Mentalno zdravlje nije luksuz, nego temelj
Mentalno zdravlje nije samo odsutnost bolesti, ono je sposobnost da se nosimo sa svakodnevnim izazovima, da gradimo odnose, da osjećamo zadovoljstvo i smisao. U svijetu u kojem se stalno uspoređujemo, u kojem društvene mreže diktiraju sliku uspjeha, briga o unutarnjem svijetu postaje čin hrabrosti. Odlazak psihologu nije znak slabosti već je pokazatelj zrelosti, odgovornosti i želje za rastom.
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, platforma PsiHub, koja povezuje psihologe i psihoterapeute s klijentima, pokrenula je inicijativu kojom želi psihološku pomoć učiniti dostupnijom i razbiti stigmu o tome da “problem treba biti velik da bismo potražili pomoć”. Tijekom listopada svi zainteresirani mogu ostvariti uvodni informativni razgovor bez naknade s psihologom ili psihoterapeutom uključenim u mrežu platforme PsiHub.
„Tijekom listopada odlučili smo ponuditi uvodni informativni razgovor bez naknade. Cilj tog susreta nije započeti terapijski proces, nego omogućiti ljudima da upoznaju terapeuta, postave pitanja o načinu rada i procijene žele li krenuti dalje. Nakon toga odlučujemo želimo li nastaviti s radom kod tog terapeuta, ili možemo odabrati da upoznamo drugog terapeuta. Važno nam je da svatko nađe pravu osobu za sebe i dobije adekvatnu podršku za svoje probleme”, pojašnjava Eva Jurković, psihologinja, psihoterapeutkinja i pokretačica platforme PsiHub.
Pronađite stručnjaka koji najbolje odgovara vašim potrebama
Platforma PsiHub okuplja psihologe, psihoterapeute i terapeute u superviziji koji rade u različitim terapijskim pravcima i bave se širokim spektrom tema – od anksioznosti i stresa, preko izazova u partnerskim odnosima i poteškoća sa samopouzdanjem, do trauma i velikih životnih promjena. Putem jednostavnog i preglednog sučelja na web platformi, korisnici mogu lako pronaći stručnjaka koji najbolje odgovara njihovim potrebama, vrijednostima i osobnosti.
“U našem društvu još uvijek postoji određena stigma vezana uz odlazak psihologu – često se vjeruje da ‘problem mora biti velik’ da bismo potražili stručnu pomoć. Na PsiHubu želimo mijenjati taj pogled i potaknuti kulturu brige o sebi. Vjerujemo da je odlazak psihologu znak zrelosti i hrabrosti, a ne slabosti – i da je upravo pravodobna podrška ono što čini razliku prije nego što ‘voda dođe do grla'” objašnjava Eva.
Osim uvodnog informativnog razgovora bez naknade, PsiHub priprema poseban serijal podcasta s terapeutima koji sudjeluju na platformi. Kroz razgovore slušatelji imati priliku saznati više o različitim područjima psihologije, čuti konkretne savjete te upoznati terapeute – saznati što ih inspirira, koji su ih životni putevi doveli do terapijskog rada i kako pristupaju mentalnom zdravlju u svakodnevnom životu.
Inicijativa PsiHuba podsjetnik je na važnost pristupačne, stručne i empatične podrške svima koji se nose s emocionalnim teškoćama.
Tekst: Slowliving uredništvo, PR
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kako se nositi s anksioznošću u perimenopauzi? Što činiti da ne preuzme kontrolu nad svakodnevicom?