Možda nikad niste pretjerano obraćali pozornost na onaj osjećaj pritiska u prsima. Ipak, kada vas taj osjećaj prati danima, postaje ga jednostavno nemoguće ignorirati. Iako se tjeskoba najčešće opisuje kao taj osjećaj težine u prsima, uz nju se povezuje i briga, nemir te strepnja. Drugi naziv za tjeskobu je anksioznost i to je danas jedan od najčešćih psihičkih poremećaja. Dakle, normalna razina anksioznosti može prijeći u problematičnu u trenutku kada je preintenzivna, kada ju prečesto doživljavamo i/ili kada brinemo da tjelesni simptomi koji prate svaku anksioznost (pa tako i onu normalnu) znače neku opasnost za nas.
Ako je osjećaj tjeskobe snažan, traje više od 6 mjeseci i negativno utječe na vaš život tada se vjerojatno radi o anksioznom poremećaju.
Potpuno je normalno osjećati tjeskobu kada se događaju neke značajne promjene u našem životu. Kad, primjerice, počnete raditi na novom poslu, osjećaj tjeskobe je nešto uobičajeno i čak poželjno jer će vas potaknuti da doista radite najbolje moguće.
Takva vrsta tjeskobe dolazi i odlazi, ali kod anksioznog poremećaja je specifično to što tjeskoba ne prolazi.
On vas može u početku sprječavati da uživate u onome što se do sada voljeli raditi, ali u ekstremnim slučajevima osobe mogu čak imati strah od izlaska izvan doma.
Zašto tjeskoba nastaje?
Najčešći uzrok tjeskobe je pretjerana briga i akumulirani stres. Iako mnogi misle kako se jako dobro nose sa stresom, činjenica je da apsolutno nitko nije otporan na njega i dugoročna izloženost istom, najčešće rezultira upravo tjeskobom.
Uz osjećaj tjeskobe najčešće se veže i sljedeće:
– konstantna potreba za kontrolom
– “burn out” od previše posla
– iracionalni strahovi
– emocionalna nestabilnost
– osjećaj bespomoćnosti
– iscrpljenost organizma
Fizički simptomi koji se vežu uz tjeskobu su poteškoće s disanjem, znojenje, poteškoće sa spavanjem, vrtoglavica…
Kako se nositi s tjeskobom?
Najveći problem u vezi s tjeskobom je to što se jako puno ljudi jednostavno navikne na nju i tako zapravo dopusti dugoročno teže posljedice.
Ako primijetite da vam se tjeskoba konstantno vraća, svakako se obratite psihologu jer je ona jedan od prvih znakova da nešto u svom životu trebate što prije promijeniti.
Ono što vam također može pomoći uz psihoterapiju je meditacija jer će vas ona naučiti kako se kroz disanje smiriti u stresnim situacijama, ali i kako naučiti slušati sebe i svoje tijelo i možda otkriti i prvotni uzrok zbog kojeg se javlja tjeskoba.
Za kraj, podsjećamo vas kako je život doista prekratak da bismo si dopustili da budemo loše, bez da tražimo pomoć i nađemo način da živimo život punim plućima jer samo to ustvari i ima smisla.
Moglo bi vas zanimati i: Doživjeli ste napad panike? Evo što vam tijelo poručuje
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: Pexels