Pogledamo li kroz povijest, posljednjih 50 godina broj alergija i alergijskih bolesti u velikom je porastu, a statistike razvijenijih zemalja pokazuju da od alergije pati jedan od četiri stanovnika. Razlog je to zbog kojega se alergije i alergijske bolesti danas nazivaju i bolestima modernog doba.
Razlikujemo cjelogodišnje i sezonske alergene. Kada je riječ o sezonskim alargenima prva asocijacija svakako je proljeće kada se najviše javljaju alergije zbog udisanja peludi. Razdoblje je to cvjetanja biljaka što za posljedicu ima visoku koncetraciju peludnih zrnaca u zraku. Alergija koja se najčešće javlja jest peludna hunjavica, alergijska bolest gornjih i donjih dišnih puteva. Peludna zrnca najsnažniji su prirodni alergen i njačešći uzrok bolesti dišog sustava. Uvjet za alerogenu biljku jest proizvodnja velikih količina peludi, oprašivanje vjetrom i alergogene osobine peludi koje su uzrok alergijskih reakcija u dodiru sa sluznicom.
Koji su simptomi alergija?
Simptomi peludne hunjavice obično su kihanje, kašljanje, šmrcanje, sluz iz nosa, gubitak njuha, ali ona djeluje i na oči te izaziva alergijski konjuktivitis. Njegovi simptomi su crvenilo očiju, svrbež i peckanje. Iako su simptomi peludne hunjavice i prehlade slični moguće ih je razlikovati na temelju povišene tjelesne temperature koja je karakteristična za prehladu čiji simptomi nestaju nakon desetak dana što nije slučaj s peludnom hunjavicom koja je prisutna duže od dva tjedna. Ukoliko roditelji boluju od ove alergijske bolesti utoliko je moguće da istu dijagnozu imaju i djeca. Kihanje kod prehlađenih osoba obično izaziva olakšanje dok ono nije prisutno kod alergije. Osim simptoma karakterističnih za prehladu javljaju se i simptomi poput svrbeža kože, nosa ili ušiju.
Osobama kod kojih se javlja alergija preporučuje se praćenje peludnog kalendara koji prikazuje mjesece u kojima se u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj očekuje cvjetanje bilja i koncetracija peludi koja može biti niska, umjerena ili visoka. Iako bi najbolje bilo izbjegavati alergene to u proljeće i nije lako ostvarivo pa se osim praćenja peludnog kalendara preporučuje i alergijski semafor koji u bojama crvene, zelene i žute svakodnevno označava koncetraciju peludi na određenom području. S obzirom na to da je nemoguće izbjeći pelud potrebno je zaštiti se sunčanim naočalama, pokrivalima za glavu kao i redovito se tuširati, prati kosu i mijenjati posteljinu, pisati dnevnik praćenja alergije te izbjegavati mjesta za koje alergijski semafor pokazuje crveno svjetlo.
Svakako, ne treba zanemariti ni ulogu okoliša koja ima predispoziciju za razvijanje alergija kod osoba koje su im potencijalno sklone zbog genetike. Na osjetljivost na pojedine biljke utječu onečišćen zrak, smog, ali i duhanski dim koji može nadražiti dišni sustav i pogodovati razvoju alergije.
Moglo bi vas zanimati: 6 malih stvari koje možete napraviti svaki dan i zaštiti okoliš
Tekst: Ana Carević
Fotografije: Pinterest
