Prehrana po krvnim grupama zvuči jako primamljivo: dovoljno je znati svoj A, B, AB ili 0 – i dobiješ “ključ” za idealnu prehranu, mršavljenje i prevenciju bolesti. Problem je samo jedan: znanost se s tim ne slaže.
U nastavku donosimo što takva dijeta zapravo tvrdi i, još važnije, što kažu istraživanja koja su je pokušala provjeriti.
Što uopće tvrdi “prehrana po krvnim grupama”?
Ideja je postala globalni hit nakon knjige Eat Right 4 Your Type naturopata Petera D’Adama (1996.). Prema toj teoriji:
- tvoja krvna grupa određuje kako probavljaš određene namirnice
- neke namirnice sadrže lektine koji “ne pašu” tvojoj krvnoj grupi pa navodno uzrokuju upalu, debljanje i bolesti
- svaka krvna grupa ima “idealnu” prehranu:
- 0 – “lovac”: više proteina, mesa, manje žitarica
- A – “poljoprivrednik”: više biljne, gotovo vegetarijanske prehrane
- B – miješana prehrana s mliječnim proizvodima
- AB – kombinacija A i B, “moderni tip”
Zvuči logično, skoro kao mali personalizirani test, ali sve to stoji samo ako je dokazano da krvna grupa značajno mijenja način na koji probavljamo iste namirnice i da ljudi stvarno imaju bolje zdravlje kad jedu “po tablici” za svoju krvnu grupu. Tu na scenu dolaze istraživanja.
Što kažu ozbiljna istraživanja?
1. Veliki sistematski pregled: “Nema dokaza”
Godine 2013. objavljen je sistematski pregled (najviša razina dokaza) koji je tražio sve studije o dijeti po krvnim grupama. Zaključak je bio vrlo jasan:
“Trenutno ne postoji dokaz koji bi potvrdio navodne zdravstvene koristi prehrane po krvnim grupama.”
Autori su doslovno rekli da su potrebne kvalitetne studije koje bi usporedile ljude koji stvarno jedu po toj dijeti s onima koji ne jedu – unutar iste krvne grupe. Takvih studija tada nije bilo.
2. Kad su napokon testirali – korist nije ovisila o krvnoj grupi
Prva ozbiljna studija koja je išla testirati koncept objavljena je 2014. u časopisu PLOS ONE. Istraživači su uzeli velik broj ispitanika, analizirali stil prehrane koji je sličan “dijeti za A, B, 0, AB”, gledali parametre zdravlja (kolesterol, trigliceride, inzulin, krvni tlak), onda provjerili postoji li razlika ovisno o krvnoj grupi.
Rezultat: pojedini “tipovi prehrane” (npr. više biljne hrane) stvarno su bili povezani s boljim kardiometaboličkim pokazateljima, ali ti učinci nisu imali nikakve veze s krvnom grupom. Korist su imali i oni čija krvna grupa “ne odgovara” toj dijeti prema D’Adamu. Drugim riječima: ako netko bolje jede, bolje mu je – bez obzira je li A, B, AB ili 0.
3. “Sve krvne grupe profitiraju jednako”
Kasnije su došle i intervencijske studije (gdje se ljudima stvarno mijenja prehrana, a ne samo promatra), npr. studije koje su prebacile ispitanike na biljnu, odnosno vegansku prehranu punu cjelovitih namirnica.
U jednoj takvoj studiji, koja je gledala mršavljenje i zdravlje srca kod odraslih, pokazalo se da su od iste prehrane jednako profitirale sve krvne grupe.
Autori su zaključili: kad se ljudi prebace na kvalitetniju prehranu (više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, manje ultra-prerađenog), svima se poprave pokazatelji – ne samo određenoj krvnoj grupi.
4. Što kažu stručnjaci?
Velika većina nutricionista, liječnika i znanstvenika danas prehranu po krvnim grupama svrstava među moderne dijete bez dokaza. FEBS (europska federacija biokemijskih društava) tu dijetu izrijekom naziva pseudoznanošću, pregledni članci i stručne udruge navode kako je riječ o konceptu bez validacije, s privlačnim narativom, ali bez podloge u ozbiljnim studijama.
Čak i sam D’Adamo na jednom mjestu priznaje da teorija još nije potvrđena rigoroznim znanstvenim testiranjima.
Ali zašto onda nekima “radi”?
Tu dolazimo do onog važnog dijela: subjektivno iskustvo. Mnogi ljudi kažu da su se na dijeti po krvnim grupama osjećali bolje, smršavjeli, imali manje nadutosti i sl. To može biti istina, ali razlozi su puno jednostavniji:
- dijeta često izbacuje hrpu smeća: prerađene namirnice, brzu hranu, rafinirani šećer
- uvodi više voća, povrća, kvalitetnih proteina i zdravih masti
- ljudi prvi put počnu svjesnije jesti, manje grickati, više kuhati doma
- svaki strukturirani režim u startu donosi bolju kontrolu nad porcijama i navikama
Rezultat: manje kalorija, manje ultra-prerađene hrane, više nutrijenata = bolje raspoloženje, probava, težina. Sve to nema veze s krvnom grupom, nego s time što je prehrana generalno postala kvalitetnija.
Što znamo o krvnim grupama – a nema veze s prehranom?
Krvne grupe doista jesu važne u medicini, ali na drugim razinama, Povezane su s rizikom za neke bolesti, npr. zgrušavanje krvi, neke infekcije, moždani udar, pa i COVID-19 u nekim analizama i važne su u transfuziji, trudnoći, imunologiji.
No iz tih povezanosti ne slijedi da se za svaku krvnu grupu može složiti poseban jelovnik koji magično “otključava” zdravlje. To je veliki skok bez dokaza.
Potencijalne zamke dijete po krvnim grupama
Najveći problem ovakvih modnih dijeta nije nužno to što su “zločeste”, nego što mogu nepotrebno ograničiti vašu prehranu (npr. zabraniti mahunarke, određeno voće, žitarice), mogu dovesti do deficita (npr. ako se izbacuju cijele skupine namirnica bez dobre zamjene), skreću fokus sa stvarno bitnih pitanja (kvaliteta prehrane, količina, odnos prema hrani, kretanje, san), stvaraju dojam da si “posebno pokvarena” ako ti ne ide mršavljenje – jer “nisi pratila svoju tablicu”.
Za nekoga tko ima već postojeće zdravstvene probleme (dijabetes, bolesti bubrega, crijevne bolesti), ovakvo igranje “na slijepo” može biti i objektivno rizično, ako se naprave pogrešni rezovi u prehrani.
Ako želiš personaliziranu prehranu – postoji bolji put
Dobra vijest je da je personalizacija prehrane realna, samo ne kroz krvne grupe. Bolje je uzeti u obzir tvoje dijagnoze (PCOS, inzulinska rezistencija, štitnjača, intolerancije…), tvoje laboratorijske nalaze, probavne simptome (nadutost, zatvor, proljevi, refluks…), razinu stresa, sna, kretanja i tvoje želje, navike, budžet te stil života.
Na temelju toga nutricionist ili liječnik može složiti prehranu koja stvarno radi za tvoje tijelo, bez da te stavlja u “ladicu A, B, AB ili 0”.
Što kaže znanost?
Trenutna znanstvena slika kaže da nema dokaza da prehrana po krvnim grupama donosi posebne zdravstvene koristi ili da krvna grupa značajno mijenja učinak iste prehrane na tijelo. Ono što znamo da pomaže gotovo svima je prehrana s puno cjelovitih namirnica (povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, kvalitetni proteini, dobre masti), manje ultra-prerađene hrane, dovoljno sna, kretanja i manje kroničnog stresa.
Ako ti je krvna grupa simpatičan “okvir” za razmišljanje, možeš je promatrati kao zanimljivu crtu identiteta – ali ne kao svetog grala prehrane. U slowliving duhu, puno je smislenije usporiti, poslušati svoje tijelo, pratiti kako se osjećaš na određenoj hrani i, kad treba, potražiti pomoć stručnjaka nego juriti za još jednom “savršeno ciljanim” režimom.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Crijeva koja pamte, um koji odgovara: putovanje prema miru koje počinje na tanjuru