Povratak u školske klupe za mnogu djecu, ali i roditelje, donosi uzbuđenje, ali i stres.
Nova školska godina znači promjene u rutini, prilagodbu na nove zahtjeve i često veliki pritisak na cijelu obitelj. No, mora li početak škole uvijek biti povezan s napetostima? Možemo li početak godine dočekati mirnije i pomoći djeci (i sebi) da školu dožive kao sigurno i poticajno mjesto?
Rituali i navike za mirniji početak školske godine
O tome smo razgovarali s Patricijom Haček Zuber, magistrom psihologije koja se specijalizirala se za podršku djeci, roditeljima i obiteljima u izazovnim životnim situacijama. Autorica je priručnika “Put povezivanja”, u kojem kroz praktične vježbe pomaže roditeljima izgraditi dublji odnos s djecom.
U razgovoru za Slowliving.hr nam je otkrila kako smanjiti stres i uvesti zdrave navike u novu školsku godinu.
Prvi dan škole
Prvi dan nastave je uzbuđenje posebne vrste. Cijela lepeza emocija javi se kod prvašića: od uzbuđenja, radosti, zabrinutosti, straha i nesigurnosti. Kod ostale djece je prisutna sreća što će ponovno vidjeti svoje prijatelje nakon praznika, dok i to ne splasne s prvim inicijalnim testovima.
A što se događa s roditeljima?
“Kod roditelja prvašića po prvi puta se događa ova vrsta separacije, odnosno odvajanja koja može potaknuti tjeskobu, grč u želucu i razne brige. Kod roditelja starije djece često se u početku javlja olakšanje jer će učenici ponovno uspostaviti ritam i strukturu pa neće više morati animirati djecu jer im je dosadno. No, ubrzo nakon ovih ugodnih emocija javi se i nada da će ova školska godina biti drugačija. Da će dijete na vrijeme učiti, pisati zadaće i čitati lektire”, rekla je za Slowliving Patricija Haček Zuber te dodala kako je za očekivati da ovaj početni period bude stresan.
A otkrila nam je i trikove s kojima možemo pomoći i sebi i djeci:
Rutine
Nakon 2 i pol mjeseca praznika, sada ponovno treba uspostaviti navike i prilagoditi se drugačijem ritmu dana što je izazovno nakon puno duljeg spavanja ujutro i minimalnog broja obaveza koje su imali. Stoga je, kaže, potrebno što prije vratiti djecu u korisne rutine.
“U tome će pomoći mirna jutra bez kaosa uz doručak. Ako niste u prilici ujutro boraviti s djetetom osigurajte barem jedan zajednički obrok u danu kako biste djetetu dali priliku da s vama podijeli sve što mu je potrebno”, kaže Haček Zuber.
Važno je i osigurati isto vrijeme u danu za školske obaveze kako bi se tijelo što prije tome prilagodilo.
Dovoljno sna i fizičke aktivnosti
Djeca većinu dana sjede u školskim klupama te im je, nakon škole, potrebno osigurati kretanje.
“To ne mora biti neka sportska aktivnost ili trening. Vi možete s djetetom prošetati, voziti bicikl ili se rolati. Djeci je najčešće najmrskiji dio odlazak u krevet, ali djeci školske dobi je potrebno 10 sati sna i vi kao roditelji ste glavni faktori koji će im to omogućiti, bez obzira što bi oni ostali dulje budni. O količini i kvaliteti sna ovisi i njihova aktivnost, pažnja i koncentracija”, kaže psihologinja.
Igra
Djeci nižih razreda osnovnih škola još uvijek je potrebna igra jer kroz nju obrađuju sva iskustva i emocije.
“Nemojte zanemariti taj dio jer vam se čini da su veliki i trebaju biti odgovorni i samostalni. Kroz igru se opuštaju i odmaraju od zadaća i učenja. Igra nikako ne podrazumijeva boravak pred ekranima”, savjetuje Haček Zuber.
“Dajte si vremena da se i vi i dijete prilagodite. Razgovarajte kako se osjećate i ostanite povezani u vašem odnosu. Sretno velikima i malima!”, poručuje psihologinja Patricija Haček Zuber.
Povratak u školu ne mora biti stresan
Povratak u školu ne mora biti sinonim za stres. Uz otvoren razgovor, jasne rutine i malo više nježnosti prema sebi i djeci, školski dani mogu postati prilika za zajednički rast i povezivanje.
Umjesto žurbe i pritiska, izaberite sporiji tempo, male rituale i podršku koja gradi povjerenje. Jer svaka školska godina donosi više od znanja – stvara uspomene i oblikuje odnose koji traju cijeli život.
Foto: Pixabay, Freepik