Iako bi svaka seksualno aktivna žena trebala redovno odlaziti na preglede ginekologu, kao i raditi Papa test, svjesni smo da tomu nije tako. Iz toga razloga potrebno je podići svijest i prikazati koje sve prednosti dolaze s redovnim ginekološkim pregledima. Ključni cilj Papa testa jest otkrivanje abnormalnih stanica koje bi potencijalno mogle prijeći u karcinom.
Rak vrata maternice slovi za tihu bolest kod koje se vrlo rijetko javljaju simptomi, a stručnjaci navode kako je potrebno 7 do 10 godina da bi se razvio ako se ne kontrolira. Kako bi se rani znakovi raka vrata maternice otkrili važan je odlazak na preventivne preglede na kojima ginekolog uzima male količine površinskih stanica rodnice, vrata maternice te kanala vrata maternice nakon čega se uzorci šalju u laboratorij i analiziraju. Osim što su dobra prevencija kod ranog otkrivanja raka maternice, testovi prikazuju i upalne promjene za što su potrebne dodatne mikrobiološke pretrage.
Žene bi, u pravilu, s pregledima trebale započeti nakon navršene 21. godine života ili kada postanu seksualno aktivne. S obzirom na to da mladi danas sve ranije stupaju u seksualne odnose važno je na vrijeme krenuti s prevencijom. Najpogodnije vrijeme za Papa test jest sredinom menstrualnoga ciklusa dok se ne preporučuje za vrijeme menstruacije ili infekcija jer mu se tako smanjuje osjetljivost. Prije samog pregleda potrebno je isprazniti mokraćni mjehur dok se 24 do 48 sati prije pregleda ne preporučuje kupanje, tuširanje, depiliranje, korištenje losiona i tampona kao ni stupanje u spolni odnos.
Osim urednog testa nalaz može biti i bez abnormalnih stanica, ali uz upalne promjene ili abnormalan. Uredan nalaz ne pokazuje promjene na stanicama vrata maternice i potrebno je ponoviti test nakon godinu dana. Ako su na nalazu utvrđene upalne promjene ne vrijedi pravilo koje kaže da se test treba ponavljati jednom godišnje već ga je potrebno ponoviti nakon završenog liječenja. Međutim, važno je napomenuti da testovi s abnormalnim ishodom ne znače nužno i karcinom jer stanice mogu biti abnormalne, a da još uvijek nisu karcinomske. Osobe s takvim nalazima bit će pod većim nadzorom ginekologa koji će pratiti mogućnost razvoja karcinoma.
Moglo bi vas zanimati: Kontracepcija i top 5 mitova o kontracepciji – stanimo im na kraj!
Tekst: Ana Carević
Fotografije: Pinterest