Obiteljski stol kao zaštita od poremećaja prehrane kod djece i adolescenata

by Slowliving uredništvo

U današnje vrijeme sve češće susrećemo adolescente koji razvijaju nezdrave obrasce prehrane. Od prejedanja do restriktivnih dijeta i tajnog korištenja tableta za mršavljenje.

Takvi obrasci ne pogađaju samo mlade, nego i cijelu obitelj, osobito roditelje koji se često osjećaju bespomoćno. No, istraživanja i praksa pokazuju da upravo obiteljski stol može postati snažna zaštita od razvoja poremećaja prehrane.

Primjer iz prakse

Nutricionistica Merdijana Dugonjić ističe: “Sve češće susrećem adolescente koji razvijaju nezdrave obrasce prehrane…, od prejedanja do restriktivnih dijeta i tajnog korištenja tableta za mršavljenje. Takvi slučajevi često zabrinjavaju i roditelje i stručnjake.”

U svojoj objavi nutricionistica Merdijana Dugonjić navela je primjer iz prakse koji jasno pokazuje koliko ponašanje roditelja za stolom i način razgovora o hrani može oblikovati odnos djece prema prehrani i vlastitom tijelu.

“Nedavno je majka na preporuku ginekologice dovela svoju 15-godišnju kćer na nutricionističko savjetovanje zbog anemije, bolnih menstruacija, ali i prejedanja te izbjegavanja obroka. Tijekom razgovora, te uz nutri savjetovanje i stručnu podršku psihologa, majka je shvatila da i ona sama često komentira svoju težinu i kritizira vlastite prehrambene navike pred djetetom. Kroz savjetovanje je naučila kako stvoriti pozitivnu atmosferu za stolom i promijeniti način razgovora o hrani i tijelu. Nakon nekoliko tjedana primjene, kći je počela jesti bez straha, dok je majka, usvajajući nove navike, postala podrška i primjer, a ne izvor stresa“, ističe Dugonjić.

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Objavu dijeli MD Nutrition&Health by Merdijana Dugonjić (@merdijana.dugonjic)

Znanstveni uvid

U srpnju 2025. godine u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics objavljena je američka studija koja je istražila koliko obiteljski obroci utječu na pojavu poremećaja prehrane kod adolescenata.

Rezultati su pokazali da redovito zajedničko večeranje značajno smanjuje rizik od ponašanja poput prejedanja, dok kvaliteta obiteljskog obroka, atmosfera za stolom, način komunikacije i međusobna podrška, ima još veći učinak.

Adolescenti koji su večerali u takvom okruženju rjeđe su posezali za restriktivnim ili nezdravim obrascima: gladovanje je bilo prisutno 29 posto rjeđe, prejedanje 18 posto rjeđe, povraćanje 34 posto rjeđe, a korištenje tableta za mršavljenje 35 posto rjeđe.

“Nije dovoljno samo sjediti zajedno za stolom”

Ipak, stručnjaci upozoravaju da zaštitni učinak obiteljskih obroka nestaje ako roditelji tijekom jela razgovaraju o svojoj težini ili dijetama, čime nesvjesno šalju poruku koja može imati štetne posljedice na dječji odnos prema hrani i vlastitom tijelu.

“Nije dovoljno samo sjediti zajedno za stolom, ključno je o čemu se razgovara i kakva se atmosfera gradi. Topao, podržavajući razgovor, bez kritiziranja tijela ili nametanja dijeta, može značajno smanjiti rizik od poremećaja prehrane kod mladih”, ističe Dugonjić.

Vrijedi se zapitati: koje male promjene u komunikaciji za stolom možete uvesti već danas kako biste podržali zdrav odnos svog djeteta prema hrani i tijelu?

Foto: Freepik

MOGLO BI VAS ZANIMATI I: Plant based prehrana – najbolja opcija za moje tijelo uz koju sam počela još više uživati u hrani i to bez odricanja

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!