Naizgled bezazleni hobiji poput slikanja, pisanja poezije ili sviranja instrumenta često se doživljavaju kao prolazna razonoda, način da skrenemo misli s obaveza ili svakodnevice. No, prema novom istraživanju provedenom na više od 1.400 ljudi, takve aktivnosti imaju daleko dublji učinak: mogu usporiti starenje mozga.
Znanstvenici su analizirali moždane skenove plesača tanga, glazbenika, slikara i čak ljubitelja strateških videoigara koristeći takozvani “moždani sat” – model koji procjenjuje biološku starost mozga.
Rezultati su bili zapanjujući: svi su ispitanici pokazivali moždanu dob mlađu od svoje kronološke, a profesionalni kreativci imali su mozgove i do sedam godina “mlađe” od prosjeka.
Kad su istraživači potom proučili skupinu ljudi koji su tijekom nekoliko mjeseci pohađali tečaj igranja videoigara (30 sati učenja), otkrili su da su njihovi mozgovi nakon učenja bili u prosjeku dvije do tri godine “mlađi” nego prije.
Zašto kreativnost pomlađuje mozak?
Naši mozgovi počinju pokazivati prve znakove starenja već u tridesetima, a loš san, stres, bolesti srca i izloženost zagađenju mogu taj proces ubrzati. No, čini se da kreativnost djeluje kao prirodna “kočnica” starenja.
U mozgovima kreativaca istraživači su uočili bolju komunikaciju između različitih dijelova mozga, učinkovitije procesuiranje informacija i manju sklonost tzv. „preaktivaciji“ – stanja u kojem mozak troši više energije nego što mu je potrebno. Te promjene bile su posebno izražene u predfrontalnom korteksu koji je odgovoran za planiranje i donošenje odluka i hipokampusu (ključnom za pamćenje), dijelovima mozga koji prvi stradaju s godinama i kod demencije.
Došli su do zaključka da što više vremena provodimo u kreativnom stvaranju, to su promjene izraženije – zato su mozgovi profesionalnih umjetnika izgledali „mlađe“ od amaterskih.
Kako u svakodnevicu unijeti više kreativnosti?
Dobra vijest? Nije važno što radite, već kako. Igranje, slikanje, ples, pisanje, kuhanje, vrtlarenje, pa čak i učenje jezika – sve što uključuje maštu, pažnju i izražavanje donosi koristi mozgu.
Osim toga, kreativnost ima i psihološki učinak: smanjuje stres, potiče emocionalnu stabilnost i donosi osjećaj zadovoljstva. A sve to dodatno pridonosi „mlađem mozgu“.
Dr. Agustín Ibáñez sa Sveučilišta Trinity u Dublinu poručuje: „Ne morate biti Da Vinci. Nije važan talent, nego predanost i radost koju osjećate dok stvarate.“
Malo je dovoljno
Nemate vremena za novi hobi? Nema veze. Dovoljno je 30 minuta tjedno da se pokrenu promjene. Ključ je u dosljednosti i u tome da aktivnost doživljavate kao dio brige o sebi, baš kao tjelovježbu, san ili zdravu prehranu.
Dakle, sljedeći put kad uzmete kist, zapišete stih, zasvirate gitaru ili složite kolaž, sjetite se da možda ne stvarate remek-djelo, ali stvarate nešto još važnije – mladost svog uma.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Pet svakodnevnih navika koje bi, prema neurolozima, trebali izbjegavati ako želimo očuvati zdravlje mozga