Nismo si umislile – znanost potvrdila da menstrualni ciklus doslovno mijenja naš mozak

by Slowliving uredništvo

Većina žena zna kako to izgleda onaj tjedan prije menstruacije: emocije skaču gore–dolje, sitnice postaju ogromne, koncentracija pada, a najobičniji zadatak može djelovati kao penjanje na planinu. Godinama smo to zvali PMS-om– kao da je riječ o maloj prolaznoj mušici, a ne nečemu ozbiljnijem.

Nova istraživanja pokazuju da se zapravo radi o puno dubljim promjenama nego što smo mislile. Nisu samo hormoni i nisi samo “zabrijala”, nego je doslovno u tvojoj glavi: menstrualni ciklus mijenja strukturu i rad mozga.

Mozak i hormoni: 29 dana promjena

Zahvaljujući naprednim MRI snimanjima, znanstvenici prate kako ciklus od otprilike 25–30 dana, tijekom kojeg estrogen i progesteron rastu i padaju kako bi pripremili tijelo za moguću trudnoću, istovremeno preoblikuje dijelove mozga zadužene za emocije, pamćenje, ponašanje i obradu informacija.

Menstrualni ciklus izgleda ovako:

  • Početak ciklusa – menstruacija: razine hormona su najniže. Mnoge žene tada osjećaju umor, pad energije i veću potrebu za povlačenjem.
  • Folikularna faza – rast estrogena: estrogen raste, obnavlja se sluznica maternice, ali utječe i na mozak. Posebno na centre za koncentraciju, pamćenje i raspoloženje – često se osjećamo bistrije, motiviranije, lakše se fokusiramo.
  • Ovulacija: estrogen je bio visok, zatim lagano pada, oslobađa se jajna stanica. Ovo je faza kad se neke žene osjećaju najdruštvenije, pune samopouzdanja.
  • Lutealna faza – dominira progesteron: tijelo se priprema za moguću trudnoću. Progesteron često donosi veću emocionalnu osjetljivost, umor, pojačan apetit, potrebu za mirom i povlačenjem. Ako ne dođe do trudnoće, razine estrogena i progesterona naglo padaju – tu su najčešći PMS simptomi koje jako dobro poznajemo.

Znanstvenici naglašavaju: većina žena u životu prođe kroz oko 450 menstrualnih ciklusa. To znači 450 puta ponavljajućih promjena u tijelu, ali i u mozgu. To nije mala stvar, to je izuzetno važan dio ženske biologije.

Što se zapravo događa u mozgu?

Mozak nije „fiksan“. Sastoji se od sive tvari – živčane stanice i njihove veze, ključne za emocije, učenje, pamćenje te bijele tvari – „autoceste“ koje povezuju različite dijelove mozga i prenose informacije.

Još 90-ih otkriveno je da estrogen izravno utječe na gustoću veza između neurona u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje i učenje. Danas znamo da se volumen hipokampusa može mijenjati ovisno o iskustvima, stresu, učenju – ali i o razinama hormona.

Nova istraživanja pokazuju da se kroz ciklus mijenja aktivnost regija vezanih uz emocije, način na koji komuniciraju dijelovi mozga zaduženi za donošenje odluka i načini na koje procesuiramo informacije iz okoline. Drugim riječima, kad kažeš „osjećam se drukčije ovih dana“, to nije umišljanje. Tvoj mozak zaista radi drukčije.

PMS nije „drama“, nego neurobiologija

Budući da se estrogen i progesteron stalno penju i spuštaju, tijekom ciklusa, trudnoća, dojenja, perimenopauze, menopauze, ženski mozak je u stalnom dijalogu s hormonima. Nakon menopauze, primjerice, može se smanjiti volumen sive tvari u određenim područjima, što dodatno pokazuje koliko su hormoni važni za mozak.

Ova nova saznanja još jednom potvrđuju ono što žene odavno osjećaju. PMS i promjene raspoloženja tijekom ciklusa nisu znak slabosti, razmaženosti ili „drame“, nego odraz stvarnih, mjerljivih promjena u radu mozga.

Što s tim možemo napraviti u svakodnevnom životu?

Ovaj znanstveni uvid nije tu da nas ograniči, nego da nam da više razumijevanja i nježnosti prema sebi. Kada znamo kako naš hormonalni sustav funkcionira možemo planirati zahtjevnije zadatke u fazama ciklusa kad imamo više energije i fokusa (često nakon menstruacije pa do ovulacije). Biti blaže prema sebi u danima PMS-a, manje planirati, ostaviti prostor za odmor, ne očekivati 120% performans.

Komunicirati s bliskim ljudima, jasno dati do znanja da nam je u lutealnoj fazi potrebna tišina i manje zadataka. Pratiti svoj ciklus i voditi kratke bilješke o raspoloženju, energiji i fokusu, s vremenom se pojave jasni obrasci koji će ti pomoći u planiranju.

I možda najvažnije, prestati se sramiti toga što nas ciklus oblikuje. Ne čini nas manje sposobnima, nego drugačije kalibriranima. Ženski mozak nije „nepraktičan“ zbog ciklusa; on je dinamičan, prilagodljiv i iznimno sofisticiran. Kad to znamo, umjesto da protiv sebe ratujemo svaki mjesec, možemo naučiti živjeti zajedno sa svojim ciklusom, a ne protiv njega.

Foto: Freepik

MOGLO BI VAS ZANIMATI: Novi holivudski trend: život u skladu s menstrualnim ciklusom

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!