Može li nam priroda otvoriti nova vrata u potrazi za boljim tretmanima Alzheimerove bolesti? Novo istraživanje usmjerilo je pažnju na aloe veru – biljku koju mnogi povezuju s njegom kože i jedan njezin spoj koji bi, prema računalnim simulacijama, mogao biti zanimljiv kandidat za daljnji razvoj lijekova.
Aloe vera je sukulent poznat po svojoj dugoj tradiciji korištenja u različitim područjima zdravlja i njege, iako su znanstveni dokazi za neke od popularnih tvrdnji neujednačeni. U ovom slučaju, istraživači sa Sveučilišta Hassan II u Casablanci analizirali su spojeve iz listova aloe vere i izdvojili beta-sitosterol kao spoj koji u modelima pokazuje posebno dobru sposobnost vezanja na enzime povezane s Alzheimerovom bolešću.
Zašto je to važno: acetilkolin i enzimi koji ga razgrađuju
Jedan od poznatih bioloških tragova Alzheimerove bolesti je smanjena razina acetilkolina, kemijskog “glasnika” važnog za učenje i pamćenje. Dva enzima – acetilkolinesteraza (AChE) i butirilkolinesteraza (BChE), sudjeluju u razgradnji acetilkolina.
Logika istraživanja je jednostavna: ako bi se aktivnost tih enzima mogla usporiti, acetilkolin bi se potencijalno dulje zadržao u sustavu, što bi moglo pridonijeti ublažavanju određenih simptoma.
Što je točno napravljeno u studiji (i što nije)
Ovo istraživanje je provedeno “in silico”, znači da su znanstvenici koristili računalne modele kako bi simulirali kako se spojevi iz aloe vere ponašaju i sjedaju u vezna mjesta AChE i BChE. U analizi je bilo 11 spojeva, a beta-sitosterol je imao najbolje rezultate vezanja na oba enzima.
Zatim su istraživači napravili i procjenu tzv. ADMET profila (apsorpcija, distribucija, metabolizam, izlučivanje i potencijalna toksičnost) kako bi vidjeli ima li spoj karakteristike koje bi ga,barem na papiru i u modelu,činile pogodnijim za razvoj lijeka. Beta-sitosterol je i tu prošao dobro, a kao dodatno zanimljiv spoj spominje se i jantarna (sukcinatna) kiselina.
No, važno: to su i dalje simulacije. Studija nije uključivala laboratorijske pokuse na stanicama, životinjama ni klinička ispitivanja na ljudima, pa se iz ovoga još ne može zaključiti da aloe vera (ili suplementi) pomažu kod Alzheimerove bolesti.
Što ovo znači za nas?
Ovakve studije su često prvi filter: pomažu znanstvenicima da iz velikog broja mogućih spojeva suze izbor na one koji imaju smisla za sljedeće, skuplje i dugotrajnije korake – laboratorij, pa tek onda klinička ispitivanja.
Također je korisno podsjetiti koliko je tema hitna: prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a broj bi mogao narasti na 139 milijuna do 2050.
Beta-sitosterol iz aloe vere zasad je obećavajući trag u računalnim modelima, ne gotov odgovor. No u svijetu kompleksnih neurodegenerativnih bolesti i mali pomaci u razumijevanju mehanizama mogu otvoriti put prema novim terapijama – sigurnijima, preciznijima i učinkovitijima.
Foto: Freepik
Tekst: Sciencealert.com
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Aloe vera je odlična za njegu kože, a evo kako možete napraviti svoj losion