Jeste li znali da 90 % serotonina nastaje u crijevima? Zdrav mikrobiom ključan je za naše raspoloženje, smirenost i mentalno zdravlje.
Često zaboravljen, a izuzetno važan, mikrobiom je složeni ekosistem mikroorganizama (bakterija, gljivica, virusa i drugih) koji nastanjuju naše tijelo, kako izvana (poput kože), tako i iznutra (u crijevima). Živi u skladu s nama i igra ključnu ulogu u našem zdravlju jer pomaže probavi, jača imunitet, štiti kožu te sudjeluje u regulaciji raspoloženja i energija.
Jeste li znali da mikrobiom, odnosno bakterije u crijevima, proizvode iste one kemijske tvari koje koristi i naš mozak?
Istraživanja pokazuju se da više od 90 % serotonina (poznatog i kao „hormon sreće“) nastaje upravo u crijevima! Osim serotonina, mikrobi u crijevima proizvode i dopamin, GABA-u i druge neurotransmitere koji imaju izravan utjecaj na naše emocije, stres i kvalitetu sna.
Neurotransmiteri su poput kemijskih glasnika u našem tijelu, prenose signale između moždanih stanica (neurona), ali i između živaca i mišića ili žlijezda. Oni su kao “poštari” koji prenose poruke i bez njih naš mozak i tijelo ne bi mogli komunicirati.
Zdrav mikrobiom važan je za naše mentalno zdravlje
To znači da zdrav mikrobiom nije važan samo za probavu, već i za naše raspoloženje i mentalno zdravlje. Kada je ravnoteža mikrobioma narušena, primjerice zbog stresa, loše prehrane ili antibiotika, to može utjecati na pojavu anksioznosti, depresije ili problema sa spavanjem.
Zbog toga se sve više govori o „osovini crijeva i mozga“ (gut-brain axis), komunikacijskom kanalu između probavnog i živčanog sustava. Znanstvenici naglašavaju da njegujući crijevnu floru, sezonskom prehranom, fermentiranom hranom, vlaknima i mindful načinom života zapravo hranimo i svoj um.
Što čini zdrav mikrobiom?
Raznolikost mikroorganizama ključna je za snagu i ravnotežu. Svaka osoba ima svoj vlastiti, jedinstveni mikrobiom, koji se mijenja s godinama, prehranom, okolišem i načinom života. Naša koža ima prirodni kiseli sloj (oko pH 4,7–5,5) gdje korisni mikroorganizmi žive u simbiozi i sprječavaju napad štetnih patogena.
Zašto je važna ravnoteža?
Kada se mikrobiom poremeti, smanjivanjem broja “dobrih bakterija, virusa, gljivica i drugih”, npr. pretjeranim korištenjem agresivnih sapuna ili antibakterijskih sredstava, promjenama u prehrani ili stresom, nastaje stanje koje znanstvenici nazivaju disbioza. Ona je povezana s kožnim problemima poput akni, peruti, suhoće i crvenila, ali i sa širim zdravstvenim izazovima.
Zdrav mikrobiom ne znači samo dobru probavu. On je naš saveznik za emocionalnu stabilnost, mentalnu jasnoću i dugoročno blagostanje.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Ispod površine kože: kako mentalno zdravlje, mikrobiom, kozmeceutika i kolagen oblikuju našu kožu