Oznaka “microwave safe” mnogima daje osjećaj da je plastična ambalaža potpuno sigurna za grijanje hrane. No znanstvene analize upozoravaju: mikrovalna pećnica može potaknuti otpuštanje mikroplastike i kemikalija iz plastike – izravno u obrok.
U ubrzanom ritmu, gotova jela iz mikrovalne često su najjednostavnije rješenje. Ipak, prema izvješću koje je analiziralo više desetaka znanstvenih radova, zagrijavanje hrane u plastičnoj ambalaži može imati neželjene posljedice i za zdravlje i za okoliš.
Što zapravo znači “sigurno za mikrovalnu”?
U praksi, oznaka “microwave safe” najčešće znači samo jedno: posuda se neće rastopiti, deformirati ili puknuti tijekom zagrijavanja.
Drugim riječima, govori o fizičkoj stabilnosti plastike, ali ne garantira da se tijekom zagrijavanja neće oslobađati kemikalije ili mikroskopske čestice koje završavaju u hrani. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da ova oznaka može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
Koliko mikroplastike može završiti u hrani?
Jedna od studija uključenih u analizu donosi posebno alarmantan podatak: nakon samo pet minuta zagrijavanja u mikrovalnoj, iz plastične ambalaže može se osloboditi između 326.000 i 534.000 čestica mikro i nanoplastike.
Nanoplastika je posebno zabrinjavajuća jer je dovoljno sitna da potencijalno može prodrijeti dublje u organizam, uključujući krvotok i organe.
Kemikalije koje toplina može izvući iz plastike
Osim čestica plastike, toplina može potaknuti i otpuštanje kemikalija korištenih u proizvodnji plastike, poput bisfenola i ftalata. Neka istraživanja povezuju ih s hormonskim poremećajima, problemima plodnosti i određenim vrstama raka.
U plastici je identificirano više od 4.200 kemikalija, a dio njih nije strogo reguliran kada je riječ o kontaktu s hranom.
Plastika je već u našem tijelu
Znanstvenici sve češće pronalaze tragove mikroplastike u ljudskom organizmu – u krvi, plućima pa čak i posteljici. Iako se posljedice još istražuju, sve je više dokaza koji izloženost plastičnim kemikalijama povezuju s metaboličkim bolestima, hormonskim disbalansom i kardiovaskularnim problemima.
Zagrijavanje hrane u plastici jedan je od načina na koji te tvari mogu završiti u tijelu.
Kada je rizik najveći?
Izloženost može rasti ako zagrijavate na višim temperaturama, grijete dulje vrijeme, posuda je izgrebana, oštećena ili stara ili ako je hrana masna (jer masnoće lakše vežu određene kemikalije).
Upravo najčešći scenarij – brzo grijanje gotovih jela često uključuje više ovih faktora odjednom.
Kako smanjiti izloženost u kuhinji?
Dobra vijest: nekoliko malih navika može napraviti veliku razliku.
- Hranu prebacite u staklo ili keramiku prije grijanja
- Izbjegavajte grijanje hrane u originalnoj plastičnoj ambalaži
- Ne koristite izgrebane ili oštećene plastične posude
- Smanjite udio hrane iz jednokratne plastike kad god možete
Male promjene u kuhinji ne znače odricanje, nego pametniji, nježniji izbor za tijelo svaki dan.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Koliko mikroplastike popijemo s kavom za van? Odgovor bi vas mogao iznenaditi!