Kako bogati uništavaju planetu Zemlju?

Dva su istraživanja pokazala kako bogati stanovnici naše planete snažno utječu na ubrzano uništavanje svijeta kakvog poznajemo

by Anđela Sabranović

Klimatska kriza više nije stvar o kojoj samo raspravljamo. Učinke klimatskih promjena zbog iskorištavanja prirodnih resursa i našeg neodgovornog ponašanja vidimo diljem Zemlje – ekstremne pojave više nisu rijetkost  – od poplava, preko suša pa do požara golemih razmjera.

I dok svijet pokušava recikliranjem i prelaskom na obnovljive izvore energije smanjiti utjecaj čovjeka na okoliš, sve je jasnije da nije dovoljno da koristimo papirnate slamke umjesto plastičnih kako bismo spasili jedinu planetu na kojoj možemo živjeti.

No možda spas planete leži na bogatima. Ne u smislu da oni doniraju novac za određene projekte, već da se prestanu ponašati kao sebična bagra, dok uzvikuju „YOLO“ i objavljuju fotografije s leta privatnim avionom.

Mediji ponekad opomenu neku od bogatih zvijezda zbog nekog prekratkog leta koji je zaista bilo nepotreban jer su mogli taj put prevaliti lako i automobilom, no većina aktivnosti superbogatih nije vidljiva većini ljudi. Nisu svi Kylie Jenner pa da ih mediji prate svaki korak i opomenu ih za let dugačak 17 minuta.

Dva su istraživanja dokazala jasnu vezu između iskorištavanja resursa i bogatstva i zaključak je isti – bogati ljudi rapidno uništavaju Zemlju.

Ne samo da bogati ljudi stvaraju globalno zatopljenje svojim djelatnostima i aktivnostima, nego i njihovo ponašanje rezultira time da siromašni pate više. To je posebno vidljivo po pitanju pitke vode.

Već nekoliko ljetnih sezona mogli ste čitati u novinama kako su na određenim područjima na snagu stupile redukcije vode jer vode naprosto nije bilo za sve.

Nije to nešto što se događa negdje tamo daleko, redukcije smo imali i u Hrvatskoj, lani je Istra usred sezone od 18. srpnja do 29. kolovoza imala mjeru redukcije vode. I za to su uglavnom odgovorni oni bogatiji, odnosno oni koji imaju bazene i travnjake (iako valja znati i to da svi istarski vodovodi imaju gubitak vode u sustavu oko 20 posto).

Recimo da je prosječna veličina bazena ona u koju stane 45 m3 vode. Prosječna mjesečna potrošnja vode kreće od 3 m3/ do 4,5 m3/po osobi. Dakle, samo za punjenje jednog bazena se potroši količina vode koju čovjek potroši u 10-12 mjeseci!

Ali bazeni svakodnevno gube vodu zbog isparavanja, a rade i filteri za pročišćavanje koji za svaku litru vode koju troše također koriste i velike količine vode. Nije problem samo punjenja bazena, najviše se vode troši na redovito održavanje zelenih travnjaka kroz automatsko zalijevanje.

Istraživanje objavljeno u  časopisu Nature Sustainability  jasno prikazuje kako „urbane elite pretjerano troše vodu što rezultira time da manje privilegirani nemaju vode za osnovne potrebe.“ U prijevodu, dok neki pune svoje bazene,  zalijevaju fensi vrtove i igraju golf na zelenim terenima, drugi nemaju  vode za kuhanje i zalijevanje vrtova od kojih žive.

Naime, 1 od 4 osobe na Zemlji i dalje nema pristup pitkoj vodi, što uzrokuje oko 1,2 milijuna smrti godišnje.

Diljem svijeta 80-ak velikih gradova prolazi kroz razdoblja nedostatka pitke vode.

Uzrok manjka vode ne leži u tome da vode nema za sve, nego u tome da jedan manji dio populacije uzima daleko više resursa za sebe, ostavljajući tako većinu drugih u problemu.

Znanstvenici su u Cape Townu pokušali prikazati utjecaj bogatih na vodovodni sustav kako bi prikazali nejednakost. Podijeli su stanovnike u pet skupina: elitu, gornji srednji sloj, srednji sloj, niži sloj i neformalna naselja raštrkana po rubovima grada.

Iako su elita i gornji srednji sloj činili svega 1,4% tj 12,3% stanovništva, zajedno su trošili više od polovice (51%) ukupne količine vode u cijelom gradu,“ pokazali su autori istraživanja.

„Nedostatak vode u urbanim područjima može prouzročiti prekomjerna potrošnja vode privilegiranih skupina…. Nema ničeg prirodnog u tome da urbane elite prekomjerno troše i iskorištavaju vodene resurse i marginaliziraju druge skupine u društvu. Nejednakost u potrošnji vode rezultat je povijesti, politike i moći.“ zaključuje se nimalo blago pa pozivaju na to da politika zabrani takvu neravnomjernu potrošnju ograničavajući bogate u njihovom životnom stilu.

A emisije plinova?

Drugo istraživanje objavljeno u  Cleaner Production Letters objašnjava kako razmetni životni stil bogatih disproporcionalno ubijaju našu planetu, sprečavajući napore da zaustavimo daljnji rast temperature u atmosferi.

Zbog previše letova privatnim avionima i vožnji svojim jahtama od jedne do druge nekretnine koju posjeduju, bogataši ubrzavaju zatopljenje Zemlje.

Samo je 2022. godine iznad Europe izbrojeno 573 tisuće privatnih letova, dvije trećine više nego godinu prije, pokazalo je istraživanje Instituta CE Delft. U Hrvatskoj ih je bilo 5642. Greenpeace je izračunao da su privatni letovi tako u Europi proizveli 3,4 milijuna tona CO2, duplo više nego prethodne godine!

Greenpeace izračunao da su privatni letovi iznad Europe lani proizveli gotovo 3,4 milijuna tona CO2, dvostruko više nego godinu prije. Milijunaši diljem svijeta ponašaju se tako da će do 2050. godine biti odgovorni za čak 72% godišnjih emisija štetnih plinova!

„Bit će nemoguće boriti se da zaustavimo zagrijavanje Zemlje i ostanemo unutar 1,.5º C ili 2.0º C bez da se suočimo sa posljedicama rasta bogatstva,“ zaključak je studije.

Iako neki političari zagovaraju povećanje poreza na ultrabogataše, teško da će veći porezi spriječiti klimatske promjene. Napunit će državne blagajne, ali neće isušiti pune bazene i ostaviti travnjake suhima.

I što sad? Valja staviti ogroman pritisak na političare diljem svijeta da zaustave raskalašeno i sebično ponašanje bogatih, doslovno tako da im zakonom zabrane određene stvari.  Francuska je nedavno zabranila kratka putovanja zrakoplovima i  pritom osigurala brzu mrežu prijevoza na zemlji. Zabranjeni su letovi između destinacija čija se udaljenost može željeznicom prevaliti u 2,5 sata.

Nije dovoljno da samo Francuska  to napravi jer se bogati lako sele. Cijeli svijet valja stati na loptu da bismo i dalje živjeli na ovoj plavoj-zelenoj lopti zvanoj Zemlja.

Moglo bi vas zanimati i: Dan planeta Zemlje: Marina Matijević je podijelila s nama 10 prijedloga kako kroz male promjene živjeti održivije

Tekst: Barbara Slade Jagodić

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!