Raste li broj noćenja stranih turista, pada li kvaliteta života lokalnog stanovništva, ostaje li nam negativan ekološki trag? Sve je povezano. Turizam, u svojoj biti, nije izolirani sektor. On duboko utječe na ekonomiju, okoliš, infrastrukturu, ali i na mentalitet, svakodnevicu i identitet lokalne zajednice. U jeku sezone, brojke rastu u noćenjima i dolascima, ali i potrošnji. Statistika bilježi rekorde. No što se događa ispod površine?
Nisu bitne samo brojke
Upravo tu leži problem. Fokus na brojke često zasjenjuje ono najvažnije – trošak koji turizam ostavlja za sobom. Od porasta cijena nekretnina i troškova života, do buke, gužvi i opterećenja lokalne infrastrukture. Od prenamjene stanova u apartmane do iseljavanja stanovništva iz centara gradova. Lokalna zajednica, ta ključna karika svakog održivog turizma, nerijetko ostaje na margini.
Rast turističkog prometa bez promišljene strategije postaje upravo ono čega se svi boje: kratkoročna potrošnja destinacije, umjesto njezine dugoročne izgradnje. Bez održivosti, sve postaje pitanje vremena i potrošnje.
Negativan trag koji se ne vidi odmah
Ekološki otisak turizma često se ne osjeti istog trenutka, ali ostaje: zagađenje, prekomjerna potrošnja resursa, prenapučenost. Kad tome dodamo klimatske promjene, pitanje odgovornosti više se ne može ignorirati. Turizam, ako se ne preoblikuje, ne samo da će uništiti ono zbog čega je destinacija atraktivna, nego će i sam postati neodrživ.
Vrijeme je za novu paradigmu: održivi turizam koji služi ljudima
Turizam nije sam sebi svrha. On bi trebao biti sredstvo za jačanje lokalne ekonomije, otpornosti zajednice i kvalitete života. I upravo zato je vrijeme da se od pukog praćenja brojki prijeđe na upravljanje turizmom – strateško, inkluzivno i dugoročno.
Primjeri poput Portugala pokazuju da je moguće turiste uključiti kao dio rješenja, a ne ih tretirati isključivo kao potrošače. Umjesto da ih poučavamo, možemo ih pozvati da aktivno doprinose zajednici koju posjećuju kroz volontiranje, sudjelovanje u lokalnim projektima, razumijevanje lokalne kulture i ritma života.
Slow travel više nije niša – to je budućnost
Dok tehnologija ubrzava svaki aspekt života, turisti sve češće traže upravo suprotno: usporavanje, dublje povezivanje, autentična iskustva. Solo putovanja i koncept slow travel nisu više alternativni trendovi. Oni postaju mainstream. Jer istinska vrijednost putovanja nije u broju destinacija, nego u kvaliteti doživljaja.
Ako brojke rastu, a povjerenje lokalnog stanovništva pada – nešto nije dobro. Turizam treba redefinirati – ne kao alat za eksploataciju prostora, već kao platformu za rast zajednice. Da bismo to postigli, potrebna nam je transformacija, od pukog promoviranja prema strateškom održivom upravljanju. Jer samo turizam koji poštuje granice lokalne zajednice i prirode može dugoročno opstati i imati smisla za sve sudionike.
Moglo bi vas zanimati i: 9 odredišta iz snova za održiviji odmor.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels