Dojena su djeca rjeđe pretila i manje sklona dijabetesu

by Nataša Krstičević
dojenje

Jedna od najvažnijih prekretnica u prvih godinu dana djetetova života je zasigurno početak hranjenja. Prelazak s majčina ili adaptiranog mlijeka velik je korak i za bebu i za mamu, pa se za taj trenutak mnogi roditelji pripremaju danima ili tjednima unaprijed. No, temelj prehrane i zdravlja kasnije u životu, pokazalo se, ipak je ono još ranije razdoblje – dojenje.

Tijekom posljednja dva desetljeća više se pažnje poklanjalo istraživanju postnatalnog razdoblja što se tiče prehrane, odnosno utjecaja iz okoliša na dugoročno zdravlje. Dugo vremena prije tog istraživanja su uglavnom bila posvećena fetalnom dijelu razvoja, odnosno razdoblja koje beba provede u maminom trbuhu. Ipak, s vremenom je porastao interes upravo o ranom postnatalnom razdoblju. Posebna se pažnja poklanja razdoblju u kojem varijacije u prehrani dojenčadi utječu na rast, razvoj i dugoročno zdravlje. Razdoblje dojenja je različito u mnogim zemljama, ovisno o razvijenosti – ali i brojnim drugim okolnostima, a preporuke o promicanju dojenja mogle bi doprinijeti ukupnom zdravlju na razini stanovništva.

Dojenje na prvom mjestu

Majčino mlijeko ima složen i promjenjiv kemijski sastav koji se mijenja tijekom razdoblja laktacije te se razlikuje među dojiljama. Ono osigurava idealnu hranu za rast i razvoj djeteta. Ključno je kod sastava majčina mlijeka to što je prisutan široki spektar bioaktivnih komponenti koje uključuju antimikrobne i protuupalne komponente, enzime i faktore rasta. Jednostavnije rečeno – majčino mlijeko štiti.

Odavno je dokazano da osobe koje su dojene rjeđe obolijevaju od niza kroničnih nezaraznih bolesti u kasnijem životu. Slično je i s djecom – ona koja su hranjena majčinim mlijekom imaju rjeđe infekcije, odnosno otpornija su. Ovo se povezuje s učinkom bioaktivnih tvari iz majčinog mlijeka, kao što su imunoglubulini, limfociti, neutrofili, citokini te drugi protuupalni spojevi koji utječu na imunološki odgovor organizma. Sve to pruža zaštitu i potiče razvoj imuniteta kroz razvoj tolerancije i odgovarajućeg upalnog odgovora na infekcije.

Također majčino mlijeko sadrži i tvari koje pomažu i u pojavnosti različitih alergijskih stanja. Posebno je primijećena imunološka zaštita nakon perioda dojenja kod gastrointestinalnih i respiratornih infekcija. Majčino mlijeko je povezano s neurokognitivnim razvojem jer osigurava dugolančane polinezasićene masne kiseline koje se nalaze u visokim koncentracijama u mozgu i akumuliraju se tijekom razdoblja brzog rasta koji je najizraženiji tijekom prve godine života, a usporen rast predviđa slabe kognitivne performanse u kasnijem životu i niže obrazovno postignuće.

Dojena djeca rjeđe pretila?

Dojenje je, između ostalog, povezanano i sa smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Osim tog, cijeli niz istraživanja je pokazao manji rizik razvoja pretilosti kod djece i odraslih koji su bili dojeni. Dojena djeca sporije dobivaju na težini u dojenačkoj dobi, a sporiji prirast povezan je s manjim rizikom od kasnije pretilosti. Stručnjaci su ovo objasnili ranim izlaganjem leptinu i adiponektinu, komponentama koje utječu na hranjenje i regulaciju apetita.

Sve u svemu, vidljivo je kako dojenje ima dugoročni zaštitni učinak na zdravlje pojedinca i razumijevanje nastanka kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.

A na koje načine nam pravilna prehrana može unaprijediti dugoročno zdravlje možete saznati na 8. Međunarodnom kongresu nutricionista koji će se održati od 19. do 21. svibnja 2022. u Hotelu Sheraton u Zagrebu.

Tekst: Ilijana Vukadin, mag.nutr.

Možda će vam se svidjeti