Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a

by Vjera Pađen

Od 1988. godine svakog se 1. prosinca pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Klinička manifestacija kronične doživotne infekcije humanim imunodeficijentnim virusom (HIV) jest sindrom stečenog nedostatka imuniteta (franc. – Syndrome d’ImmunoDéficience Acquise – SIDA; engl.- Acquired Immunodeficiency Syndrome – AIDS). AIDS nastupa godinama nakon nepravovremeno dijagnosticirane i/ili neliječene HIV infekcije, a dovodi do pada imuniteta i nesposobnosti adekvatne borbe organizma za održanje zdravlja.

Razdoblje prozora

Virus iz porodice Retroviridae direktno napada limfocite, obrambene stanice ljuskog organizma. Ovaj retrovirus veže se za CD4 receptor koji na vanjskom omotaču imaju T limfociti (CD4 +), ulazi u te stanice i u njima se razmnožava. Protokom vremena dolazi do slabljenja funkcije imunološkog sustava – imunodeficijencije, kada se javljaju simptomi iste i preduvjeti za pojavu tzv. oportunističkih infekcija i tumora. U međuvremenu pacijent nije svjestan da je zarazan ako nije učinio krvni test na prisustvo antigena i antitijela na HIV. Na taj način može predstavljati izvor zaraze i širiti je dalje!

Test ima tzv. »razdoblje prozora«, odnosno može detektirati HIV Ag/At tek mjesec dana nakon izlaganja riziku – u smislu nezaštićenog spolnog odnosa, dijeljenja igle pri korištenju droge, korištenja zajedničke britvice ili četkice za zube sa zaraženim. Virus je prisutan u dovoljnoj količini da uzrokuje infekciju u krvi, presjemenoj, sjemenoj tekućini, vaginalnom sekretu i majčinom mlijeku. Nalazi se i u drugim sekretima i ekskretima (suzama, slini, mokraći), ali je u njima koncentracija virusa mala.

Pojavnost u svijetu i u Hrvatskoj

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, krajem 2019. godine u svijetu je 38 milijuna HIV pozitivnih, dok se tijekom iste zarazilo barem 1,7 milijuna pacijenata. U Hrvatskoj se HIV infekcija prati od 1985. godine, kada je evidentiran prvi pacijent zaražen putem transfuzije krvi. Registar za HIV koji se od tada vodi pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo do sada bilježi 1.748 zaraženih, od čega je 553 (32 posto) slučajeva AIDS-a te 295 (17 posto) smrtnih slučajeva.

Liječenje AIDS-a

Liječenje antiretrovirusnom terapijom (ART) u Hrvatskoj je od 1997. godine dostupno i besplatno, odnosno troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Oko 98 posto pacijenata koji žive s HIV-om primaju antiretrovirusne lijekove koje ordiniraju infektolozi, a liječenje je doživotno.

Hrvatska ima centraliziranu skrb tj. svi se pacijenti liječe u Zavodu za infekcije imunokompromitiranih bolesnika Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu. Kontrole se provode ambulantno, a u slučaju potrebe za hospitalizacijom, primaju se na odjel. Tako se produžuje životni vijek i kvaliteta života te sprječava širenje infekcije. Kako bi se postigla nemjerljiva količina virusa u krvi (nemjerljiva viremija), ART se mora uzimati prema uputi, redovito i svakodnevno.

Vrijeme koje je potrebno da se to postigne ovisi o početnoj količini virusa, trajanju infekcije, vrsti antiretrovirusne terapije, nekim komorbiditetima koji mogu otežati pad viremije ili odgoditi početak terapije te nekim subjektivnim čimbenicima. Nemjerljivu viremiju moguće je postići već za 3-4 tjedna.

Postizanjem nemjerive viremije HIV se ne prenosi na spolne kontakte (nemjerljiv = nezarazan). HIV pozitivne žene s nemjerljivom viremijom mogu zatrudnjeti, a da ne zaraze svoje partnere i rode HIV negativno dijete. Stoga je odmah nakon dijagnosticiranja HIV infekcije potrebno liječiti sve pacijente bez obzira na broj CD4+ limfocita. Primjena je lijekova u obliku tableta, a može biti brza (primjena terapije unutar 7 dana od postavljanja dijagnoze) ili hitna (početak liječenja na sam dan dijagnosticiranja)

Od 1988. godine svakog se 1. prosinca pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Klinička manifestacija kronične doživotne infekcije humanim imunodeficijentnim virusom (HIV) jest sindrom stečenog nedostatka imuniteta (franc. – Syndrome d’ImmunoDéficience Acquise – SIDA; engl.- Acquired Immunodeficiency Syndrome – AIDS). AIDS nastupa godinama nakon nepravovremeno dijagnosticirane i/ili neliječene HIV infekcije, a dovodi do pada imuniteta i nesposobnosti adekvatne borbe organizma za održanje zdravlja.

Tekst: Slowliving.hr

Foto: iStock, Pexels

Možda će vam se svidjeti