Brigada je studio koji pomiče granice u dizajnu interijera poslovnih prostora i doživljaju koji stvaraju. Na nedavnom okupljanju za medije u Planetopijinoj knjižari na Cvjetnom trgu – još jednom njihovom projektu – pažnju nam je posebno privukao kreativni direktor i osnivač Brigade, Damjan Geber. S istim entuzijazmom s kojim govori o prostoru i dizajnu, Damjan je tada podijelio i jednu osobnu, toplu vijest – da je Brigadina kolegica upravo postala mama. U tom trenutku bilo je jasno koliko su ljudskost, empatija i povezanost sastavni dio onoga što Brigadu čini uspješnom – i kako, unatoč “ozbiljnom poslovnom svijetu”, njihov rad proizlazi iz topline i iskrenosti.
Brigada, koja se našla na 55. mjestu među 100 najboljih arhitektonskih studija na svijetu, iza sebe ima više od 200 projekata, brojne nagrade i klijente koji vjeruju u njihovu filozofiju prostora koji komunicira, mijenja ponašanje i potiče bolje iskustvo rada.
U ovom razgovoru, Damjan otkriva što zapravo znači dizajnirati doživljaj, kako se stvara prostor koji “radi za ljude”, ali i kako izgledaju prostori budućnosti u vrijeme umjetne inteligencije i digitalizacije. Govorimo i o održivosti, suradnji s Bruketom i Žinićem, o elementima koji su bitni za svaki prostor, te o slow living pristupu koji Brigada unosi i u vlastiti način rada.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Iako zauzet brojnim projektima i putovanjima, Damjan je uspio izdvojiti vrijeme za ovaj inspirativan razgovor za Slowliving, pokazujući kako se i u užurbanom poslovnom ritmu može imati balans i posvetiti trenutke koji su važni za kreativnost, refleksiju i ljudsku povezanost.
Damjane, po vašem mišljenju, može li se sreća “prodati”? Odnosno, može li se kroz dizajn prostora stvoriti osjećaj zadovoljstva kada u njemu boravimo, i da taj osjećaj potraje?
Za početak, sreća se ne može prodati, ali to nije ono što mi radimo. Mi stvaramo prostore koji kreiraju doživljaj, a jedan od tih doživljaja možda može biti sreća, ali nije zapravo fokus onoga što radimo. Bitno je da svaki prostor koji stvaramo daje nekakav doživljaj korisnicima koji njega koriste, bilo da je prodajni, poslovni ili muzejski, ili ustvari bilo koji drugi prostor.
Brigada je poznata po tome da ne dizajnira samo prostore, nego i iskustva. Kako biste definirali svoj pristup u dizajnu interijera? Je li on više integrativan jer uključuje psihologe, marketinške stručnjake i stratege, ili je bihevioralan jer prostorom utječete na ponašanje ljudi?
Prostor koji mi stvaramo zapravo je i jedno i drugo – i integrativan i bihevioralan. U analitički proces, koji smo razvijali posljednjih desetak godina, uključujemo detaljnu analizu načina korištenja prostora – osobito kada radimo preinake, adaptacije ili uvodimo nove sadržaje. Istovremeno, u fazi dizajna primjenjujemo bihevioralni pristup: promatramo i analiziramo ponašanje korisnika prostora te svaki element prilagođavamo tome da novi prostor bude intuitivan, jasno prepoznatljiv i jednostavan za korištenje. Naš je cilj ukloniti sve nepotrebne barijere, nelogičnosti i estetske detalje koji postoje sami sebi u svrhu – a ne doprinose stvarnom doživljaju i kvaliteti korisničkog iskustva.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kada vas tvrtke zovu da im dizajnirate prostor – što one zapravo traže? Jesu li to najčešće funkcionalna rješenja, promjena kulture rada, jačanje identiteta brenda ili nešto dublje – želja da se prostorom potakne bolja energija i suradnja među ljudima?
Zapravo sve to zajedno. Rješenja koje mi stvaramo su rješenja koje zadovoljavaju i estetske, ali i poslovne potrebe. Kao što ja uvijek kažem, uspješan prostor je 50 % lijep, dobro dizajniran, ali 50 % mora isto tako imati poslovne rezultate, ili neke rezultate koji su zadani od naše strane, od strane klijenata ili od strane očekivanja korisnika tog prostora – bilo da su oni potrošači u trgovini, zaposlenici u uredu ili posjetitelji u nekom muzeju.
Kako izgleda proces kreiranja jednog takvog prostora? Upoznajete li prvo ljude koji u njemu rade, analizirate li njihove navike, način rada i dinamiku? Koristite li metode poput mapiranja kupaca ili poslovnih procesa kako biste razumjeli potrebe klijenta? Možete li opisati te metode i cjelokupan proces?
Pa mogu, ali onda bi nam trebala barem još tri intervjua, jer je proces prilično složen da bi se u potpunosti objasnio. Ipak, nama je on postao vrlo jednostavan, budući da je upravo to fokus našeg rada već gotovo 15 godina. Bavimo se analitikom koja se temelji na praćenju ponašanja ljudi i njihovih navika u prostoru koji redizajniramo. Kroz godine smo razvili vlastitu metodu – baziranu na postojećim istraživanjima i relevantnim metodologijama – kojom dolazimo do vrlo preciznih rezultata.
No, između samog istraživanja i faze dizajna postoji ključni korak koji zovemo insight, odnosno uvid – onaj trenutak kada iz mora podataka prepoznamo ono skriveno, ono što sve povezuje u logičnu i emotivnu cjelinu. Taj uvid otkriva glavni razlog, svrhu, cilj koji želimo riješiti, unaprijediti ili učiniti boljim – bilo da se radi o funkcionalnosti, korisničkom iskustvu ili emociji koju prostor treba pobuditi. Upravo taj uvid je temelj svega što nakon toga projektiramo i dizajniramo.
Kada govorimo o doživljaju prostora, on obuhvaća mnogo više od samog dizajna i funkcionalnosti. Ulogu imaju i svjetlo, zvuk, mirisi, pa čak i temperatura. Što sve, prema vašem mišljenju, čini potpuni doživljaj prostora – i kako se ti elementi međusobno nadopunjuju?
Doživljaj prostora zapravo uključuje sve. Svaki prostor u koji uđemo u nama stvara određenu emociju – bilo svjesno ili nesvjesno. Čak i potpuno bijela soba izazvat će neki osjećaj: nekome će biti ugodna, čista i smirujuća, dok će se netko drugi u njoj osjećati nelagodno, nesigurno ili nemirno.
Sve što se nalazi u prostoru, bilo da se radi o interijeru, zgradi, ulici ili trgu, utječe na naše ponašanje – usporava nas ili ubrzava, poziva da se zadržimo ili potiče da što prije izađemo. Osim fizičkih elemenata, jednako su važni i oni suptilniji – svjetlo, zvuk, mirisi, teksture… Svaki od njih gradi ukupni dojam i doprinosi emociji koju prostor stvara.
Svjetlo je, primjerice, jedan od ključnih elemenata svakog interijera, dok mirisi i zvukovi često djeluju na dubljoj, gotovo nesvjesnoj razini. Uspješan prostor mora objediniti sve te aspekte u skladnu cjelinu kako bi izazvao emociju koju želimo kod korisnika. Primjerice, i najbolje dizajniran dućan bez glazbe može djelovati čudno i prazno. Čim se pusti glazba – prostor odjednom oživi, postane topliji, prisniji i potpun.
Vjerujete li da svaki prostor ima svoju energiju, neku vibraciju kojom zrači? Može li se ta energija prepoznati i usmjeriti, ili je to više individualna stvar percepcije i emocije pojedinca?
Ne. Mislim da je takav pristup jedan drugačiji pristup koji mi ne radimo. Svaki prostor je fizički prostor. Kao fizički prostor, on ima svoje osnovne karakteristike – ima zidove, pod, svjetla, teksture, stolove, stolice, police. I taj prostor dakle komunicira kroz fizičku pojavnost. Da li po njemu postoje vibracije, emocije, energije ili nešto drugo – možda postoje, ali ja za to definitivno nisam dovoljno stručan da bi mogao dalje o tome govoriti.
Održivost je danas postala ključan aspekt suvremenog dizajna. Koliko Brigada polaže na korištenje održivih materijala, cirkularne procese i zeleni dizajn? I za koje ste projekte dobili priznanja ili nagrade?
Održivost nam je jedna od temeljnih vrijednosti otkad postojimo, no to je područje u praksi često vrlo zahtjevno – ponekad i gotovo nemoguće u potpunosti provesti. Razlog je jednostavan: građevinska industrija još uvijek raspolaže ograničenim brojem materijala koji su istovremeno suvremeni, pristupačni i lako reciklabilni. U interijerima se najčešće koriste gips-kartonske ploče, razne vrste podnih obloga, te namještaj izrađen od kompozitnih materijala – a većinu njih je iznimno teško reciklirati. Na primjer, gips-kartonska ploča spaja gips i karton, pa zahtijeva složen proces razdvajanja da bi se mogla ponovno upotrijebiti.
Zato smo razvili vlastiti, praktičan pristup održivosti:
- Prvi korak nam je smanjiti količinu materijala koji će u budućnosti postati otpad.
- Drugi korak je maksimalno iskoristiti postojeće elemente prostora – jer već samim time što ne rušimo i ne bacamo, sprječavamo stvaranje otpada.
- Tek treći korak uključuje odabir materijala koji se mogu reciklirati ili koji imaju ekološke certifikate – naravno, u okviru realnog budžeta projekta.
Svjesni smo da svaki prostor, prije nego što uopće započne preuređenje, generira nekoliko kontejnera otpada. Zato nastojimo taj broj svesti na najmanju moguću mjeru. To je za nas pravi početak održivosti – odgovorno upravljanje onim što već postoji, a tek potom promišljen izbor novih materijala. Nažalost, industrija i dalje kaska za idealima, pa je održivost u dizajnu interijera još uvijek svojevrsna misija – ali to nas ne sprječava da svakim projektom idemo korak bliže tom cilju.
Brigada surađuje s tvrtkom Bruketa&Žinić&Grey. Kako izgleda ta sinergija između komunikacije, dizajna i arhitekture? I zašto je važno da se prostor doživljava kao dio identiteta brenda, a ne kao zaseban element?
Brigadu smo zapravo i osnovali zajedno s Bruketom i Žinićem, s idejom da povežemo svijet arhitekture i svijet brendinga u jednu cjelinu. Od samih početaka naš je fokus bio na integraciji – da prostor postane logična i živa ekstenzija komunikacije brenda prema korisnicima. Tako da naša sinergija se svodi na ono kako je mislim da bi zapravo svaki brend treba poslovati, a to je da se shvaća touch point. Svaki touchpoint koji brend ima s korisnicima – bilo da je digitalan, komunikacijski ili fizički – mora biti usklađen i nositi istu poruku. Prostor u kojem se susrećemo s brendom nije samo “scenografija”, nego važan kanal komunikacije koji oblikuje percepciju, emociju i povjerenje.
Drugim riječima, ono što je esencija brenda – njegova strategija, vrijednosti i ton komunikacije – mora se moći vidjeti, ali i osjetiti u prostoru u kojem oni imaju doticaj sa svojim korisnicima. Ako, primjerice, dizajniramo trgovinu, banku ili showroom, onda taj prostor mora prenijeti istu poruku koju brend komunicira kroz logo, oglas, kampanju ili digitalni sadržaj. Sve ostalo u tom zadnjem koraku kada je dobro odrađeno, i kada klijent ili korisnik uđe u poslovnicu ili trgovinu te odluči tamo učiniti transakciju, da isto tako osjeti tu istu poruku. Kada se prostor projektira odvojeno od brend strategije, tada se gubi kontinuitet i autentičnost – korisnik jednostavno ne osjeti “ono nešto” što je brend želio prenijeti. Gubi se zapravo veza od prvog do zadnjeg koraka. Naš je cilj upravo to: stvoriti prostore u kojima je svaka poruka brenda dosljedna, vjerodostojna, i stvara povjerenje i iskrenu komunikaciju.
Kako vi osobno doživljavate pojam slow living? Može li se ta filozofija „živjeti sporije, svjesnije i autentičnije, a ne brže“ prenijeti u arhitekturu, u način na koji projektiramo ili uopće radimo? Kako bi, po vašem mišljenju, izgledao idealan slow living prostor?
Slow living je, mislim, nešto što želimo dobiti i postići u životu. Ali realnost je da je naš svakodnevni život, moj osobno također, još uvijek daleko od tog ideala. Možda najbolji primjer primjene slow living filozofije u našem radu jest odluka da preselimo ured. To je bila promišljena, zajednička i strateška odluka cijelog tima – baš kao i sve druge koje donosimo.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Odabrali smo prostor koji ima zelenila, koji izgleda umirujuće, ne stvara stres i nije naporan za boravak. Htjeli smo ambijent koji je dovoljno blizu gradske dinamike i „vibracije“ našeg posla, ali ipak dovoljno udaljen da se možemo fokusirati na to što radimo. Također, otkako smo preselili, uveli smo i malu, ali važnu praksu – svaki dan odvojimo vrijeme da svi zajedno sjednemo za stol, ručamo i razgovaramo. Ponekad o poslu, ponekad o potpuno drugim stvarima. Taj zajednički trenutak podsjeća nas da smo prije svega ljudi, a tek onda kolege. Želimo prije svega imati neki ljudski odnos među svima, prije nego što se opet vratimo za kompjutere i za naš užurbani način života.
Kako vidite budućnost dizajna interijera? Hoće li tehnologija, digitalizacija i umjetna inteligencija promijeniti način na koji stvaramo prostore, ili je ljudski faktor i dalje nenadmašan? Vidite li Brigadu u budućnosti i u sferi privatnih prostora ili home office koncepata?
Budućnost dizajna interijera, po mom mišljenju, izuzetno je svijetla. Pred nama su uzbudljiva vremena – nova generacija materijala, napredne tehnologije i potpuno drugačiji načini rada. Umjetna inteligencija donosi nam mogućnost da projekte razvijamo i prezentiramo na nove načine, da stvaramo prostore i ambijente koji su do sada bili gotovo nezamislivi – ne zato što nam je nedostajalo kreativnosti, nego vremena i alata.
Veselimo se tome jer svaki napredak vidimo kao priliku za eksperiment, inovaciju i učenje. Naša vizija je upravo to – stvaranje prostora i ambijenata koji su drugačiji od svega što smo do sada vidjeli, preuzimanje rizika, inovacije, pa nekad i rađenja grešaka, rješavanja tih grešaka i stvaranja dodane vrijednosti ne samo za klijente s kojima surađujemo, ne samo za nas kad radimo na internim projektima, nego i za cijelu zajednicu, a pogotovo za cijelu kreativnu zajednicu ove naše male Hrvatske.
U Brigadi vjerujemo u moć kreativnosti i suradnje. Hrvatska ima izuzetne kreativce i smatram da kao zajednica možemo biti prepoznati i relevantni na međunarodnom tržištu. Granice su nam samo nebo – i tko zna gdje ćemo biti za pet ili deset godina. Ali, siguran sam da će dizajn prostora i dalje ostati jedno od najvažnijih područja gdje se spajaju emocija, tehnologija i ljudskost.
Foto: Brigada, Instagram, Planetopija
Moglo bi vas zanimati i: Oaza inspiracije na Cvjetnom: Planetopija otvorila novu knjižaru.