Kad se spomene mikrobiom, većina nas odmah pomisli na crijeva. No rodnica ima svoj vlastiti, jednako važan mikrosvijet – zajednicu bakterija, gljivica i virusa koji svakodnevno rade u pozadini kako bi zaštitili intimno zdravlje, smanjili rizik od infekcija i, prema sve većem broju istraživanja, podržali plodnost i zdrav tijek trudnoće.
U zdravom vaginalnom mikrobiomu ključnu ulogu često imaju bakterije roda Lactobacillus. One pomažu održati okolinu rodnice stabilnom i neugodnom za patogene, a njihova prisutnost povezuje se s manjim rizikom od upala i određenih komplikacija u reproduktivnom zdravlju.
Kako se vaginalni mikrobiom mijenja kroz život?
Rodnički mikrobiom nije statičan – mijenja se kroz život ovisno o hormonima, osobito estrogenu.
- U djetinjstvu mikrobiom u većoj mjeri čine bakterije koje uspijevaju u uvjetima s malo kisika (anaerobne).
- S pubertetom i porastom estrogena nastupa velika promjena: u rodnici se češće naseljavaju Lactobacillus bakterije, koje se smatraju posebno korisnima za intimno zdravlje.
Zašto su Lactobacillus bakterije toliko važne?
Lactobacilli djeluju kao prirodni zaštitni sloj:
- istiskuju patogene tako što se natječu za prostor i hranjive tvari
- proizvode mliječnu kiselinu, koja održava pH rodnice takvim da štetni mikroorganizmi teže napreduju
- mogu sudjelovati u regulaciji lokalnog imunološkog odgovora i stvaranju spojeva koji djeluju poput prirodnih antibiotika.
Što se događa kad se ravnoteža poremeti?
Kad se smanji udio Lactobacillus bakterija i prevladaju druge vrste, govorimo o vaginalnoj disbiozi. To može povećati sklonost:
- bakterijskoj vaginozi
- gljivičnim infekcijama
- urinarnim infekcijama
- većoj ranjivosti na određene spolno prenosive infekcije
Jedna slikovita usporedba dobro objašnjava stvar: zdrav mikrobiom je poput stabilne šume, kad je ekosustav u ravnoteži, “uljezi” se teže šire. Kad ravnoteža oslabi, štetni mikroorganizmi lakše pronalaze prostor za rast.
Vaginalni mikrobiom i trudnoća: zašto je važan?
Sve više se istražuje veza između vaginalnog mikrobioma i reproduktivnog zdravlja. Neki nalazi sugeriraju da niže razine Lactobacillus mogu biti povezane s većim rizikom određenih komplikacija, uključujući:
- pobačaje i ektopične trudnoće
- prijevremeni porod (prije 37. tjedna)
- slabiji uspjeh potpomognute oplodnje (IVF) u nekim slučajevima
Jedan od mogućih mehanizama je upala: kad je organizam u stanju povećane upalne aktivnosti, to može nepovoljno utjecati na trudnoću. Stabilniji mikrobiom često se povezuje s nižim razinama upalnih markera.
Kako podržati zdrav vaginalni mikrobiom?
Ne postoji savršena rutina za sve, ali postoje navike koje najčešće pomažu.
Što je dobro izbjegavati? Vaginalno tuširanje i agresivne higijenske proizvode te mirisne gelove, sprejeve i maramice za intimnu njegu (mogu narušiti pH i mikrobiom).
Što može pomoći? Barijerna zaštita (kondomi) – neka istraživanja pokazuju povoljniji udio Lactobacillus kod korisnica kondoma. Prehrana bogata nutrijentima (vitamini A, C, D, E, folat, beta-karoten, kalcij), uz više povrća i voća. Prestanak pušenja, jer se pušenje povezuje s nepovoljnijim promjenama mikrobioma. Općenito: san, manje stresa, hidratacija i kretanje – jer i to utječe na upalne procese u tijelu.
Znanost ide prema ideji da ćemo u budućnosti sve preciznije moći pročitati bakterijski otisak rodnice i procijeniti rizike – od disbioze do komplikacija u trudnoći te ranije reagirati. U tijeku su i istraživanja probiotičkih pristupa (npr. specifičnih sojeva Lactobacillus) koji bi mogli pomoći određenim skupinama žena, posebno onima s povećanim rizikom.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Vulva i vagina: razotkrivanje mitova o mirisu, iscjetku i izgledu