Dovoljno je nekoliko čaša alkohola da se počne mijenjati način na koji mozak “razmjenjuje informacije” – i to ne samo u jednoj regiji, nego na razini cijele mreže.
Novo istraživanje pokazuje da alkohol potiče lokalnu, “susjedsku” obradu informacija, dok istodobno slabi širu, mozgovno-globalnu komunikaciju između različitih područja. Drugim riječima: mozak postaje manje “povezan sustav” i više skup odvojenih džepova aktivnosti.
Što su istraživači zapravo mjerili?
Za razliku od brojnih ranijih radova koji su se fokusirali na pojedinačne centre u mozgu, ova studija je gledala mozak kao mrežu. Istraživači su koristili tzv. graf-teorijsku analizu (matematički pristup za mjerenje mreža) i promatrali kako se mijenja topologija moždanih veza nakon alkohola.
Kako je studija provedena?
U studiji je sudjelovalo 107 zdravih ispitanika (21–45 godina). U dvije odvojene, dvostruko slijepe sesije dobili su ili alkohol (ciljani BrAC 0,08 g/dL, prag koji se u SAD-u veže uz zakonsku granicu za vožnju) ili placebo. Trideset minuta nakon konzumacije snimljena im je aktivnost mozga u mirovanju pomoću fMRI-a, a analizirana je komunikacija među 106 moždanih regija.
Glavni nalaz: više “lokalno”, manje “globalno”
Alkohol je, u prosjeku, bio povezan s:
- padom globalne učinkovitosti (manje “brzog prijenosa” informacija kroz cijelu mrežu), osobito u dijelovima povezanim s vidom (okcipitalna regija)
- porastom lokalne učinkovitosti i klasteriranja (regije više komuniciraju “u svom krugu”, ali manje s ostatkom mozga)
- promjenama u drugim mrežnim mjerama poput stupnja povezanosti, prosječne duljine putanje i sl.
I ono posebno zanimljivo: ove mrežne promjene (manje globalno, a više lokalno) predviđale su koliko se netko subjektivno osjeća opijeno. To bi moglo pomoći objasniti zašto dvije osobe slične razine alkohola u dahu mogu doživljavati različit intenzitet “pijanosti”.
Zašto to može utjecati na vid, koordinaciju i “maglu u glavi”?
Ako informacije ostaju “zatvorenije” u lokalnim krugovima, a manje se dijele kroz cijeli mozak, neke funkcije koje ovise o brzoj koordinaciji više sustava mogu početi štekati. Autori navode da je upravo okcipitalni režanj (obrada vida) među onima gdje se uočava pad globalne učinkovitosti, što se lijepo uklapa u iskustva poput zamućenog vida, sporije obrade podražaja i nesigurnijeg kretanja.
Važne napomene (što ova studija ne kaže)
- Mjerenja su rađena u mirovanju, ne tijekom zadataka (npr. vožnje, odlučivanja, kognitivnih testova).
- Ovo je slika akutnog učinka alkohola u jednoj točki vremena; ne govori direktno o dugoročnim promjenama kod kroničnog pijenja.
- Ne znači da se sve regije mijenjaju jednako, učinci nisu bili uniformni kroz cijeli mozak.
Alkohol nije samo “opuštanje u čaši”, on vrlo brzo mijenja način na koji mozak organizira informacije. A kad mozak prestane raditi kao dobro uigran tim i počne funkcionirati u izoliranim “otočićima”, mijenjaju se i percepcija, emocije, koordinacija i procjena rizika. U prijevodu: ako vam se ikad činilo da “nije puno”, ali da ipak niste svoji — moguće je da je mozak već prešao u taj fragmentirani način rada.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Drug and Alcohol Dependence.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Pregledali smo istraživanja i doznali kako alkohol utječe na plodnost muškaraca te kako poboljšati spermu?