Antibiotici su spasili čovječanstvo – i to nije pretjerivanje. Oni mogu pomoći kod mnogih bolesti i u prošlosti su vrlo često spašavali živote. Nije to ni danas rijetkost, iako nam tako ne izgleda, odnosno ne razmišljamo o tom često.
No, antibiotici imaju i svoju tamnu stranu. Odnosno, imaju ih više, pa su zato već neko vrijeme na lošem glasu. Najgore što su antibiotici, odnosno prevelika upotreba antibiotika, ostavili kao posljedicu je sve veći broj bakterija otpornih na većinu lijekova. Čest je to slučaj u bolnicama, gdje razne „superbakterije“ pobjeđuju bez puno muke razne antibiotike i time dovode u opasnost pacijente. Sličan primjer je i gonoreja, spolno prenosiva bolest.
Američke statistike pokazuju da godišnje oko 700.000 ljudi umre od bakterija otpornih na antibiotike. Crne prognoze pokazuju da bi ta brojka mogla porasti na 10 milijuna do 2050. godine, ako se ništa ne poduzme.
Iako je uvijek tu vaš liječnik, važno je znati dovoljno o antibioticima ako ih uzimate. Evo 7 najčešćih mitova o antibioticima.
Antibiotici neće uzrokovati otpornost ako ih ispravno uzimam
Pogrešno. Otpornost na antibiotike je nalik na Darwinov princip prirodnog odabira. Tisućama godina bakterije su se štitile od tvari koje su proizvodile druge bakterije i gljive kojima je namjera bila ubiti ih. Kad je otkriven penicilin, te smo tvari iskoristili kao antibiotike. No, bakterije koje se mogu oduprijeti tom, preživjet će napad antibiotika. Neke osjetljivije bakterije također mogu steći otpornost od drugih bakterija. Kad pijemo antibiotik, on ubije sve bakterije koje nisu otporne – a ostale prežive.
Otporne bakterije tad će se množiti, a mogu izazvati infekciju ili se naseliti na koži i tijelu. Tako se mogu prenijeti na drugu osobu – dodirom, na primjer.
Dakle, kako god pažljivo vi uzimali antibiotik, on može uzrokovati otpornost bakterija.
Naša tijela postaju otporna na antibiotike
Ne, ne tijela, nego bakterije. Ne postoji ništa što možemo promijeniti u tijelu da bismo svladali otpornost bakterija.
Antibiotici su lijek za običnu prehladu i gripu
Pogrešno, naravno. Antibiotici djeluju protiv bakterija, a prehlada i gripa su – virusi. Upravo tu leži najveća opasnost. Naime, prekomjerno korištenje antibiotika za virusne infekcije vodeći je uzrok porasta otpornih bakterija.
Ako se osjećam bolje, mogu prestati s antibiotikom
Ne. Osim ako ne uzimate antibiotike zbog virusne infekcije. Tada je dobro čim prije prekinuti korištenje antibiotika.
Noi, ako imate infekciju koja zahtijeva liječenje antibiotikom, tada je važno uzeti sve antibiotike koji su vam propisani. Nemojte prestati samo zato što se osjećate bolje. Bakterijama je lakše stvoriti otpornost ako su u kontaktu s premalo antibiotika.
Mogu uzeti nečije antibiotike
Nikad. Bez obzira na to radi li se o prijatelju/ici, poznaniku/ci ili članu obitelji. Uzmite isključivo antibiotike koje vam je propisao liječnik. Antibiotici kojima je istekao rok trajanja mogli bi lakše stvoriti otporne bakterije, budući da je aktivni sastojak oslabljen. Osim tog, antibiotici koje je pio netko drugi, za možda neku drugu bolest, nisu najbolji izbor.
Otpornost se stvara samo uzastopnim uzimanjem antibiotika
Nažalost, ne. Bakterije mogu stvoriti otpornost tijekom bilo kojeg uzimanja antibiotika. Naravno, što ih više uzimate, to je veća šansa, ali to ne znači da jedna kura vam ne može donijeti takvo „iznenađenje“.
To je greška liječnika i medicinskog osoblja
Može se krivnja svaliti na liječnike, ali ne bi to bilo nimalo fer. Svi smo u tom zajedno. Ispravno postupanje često naruši nesigurnost zbog neznanja ili pogrešne točke kretanja dijagnostike. No, tu je i problem „žicanja“ antibiotika, kako bi pacijenti sami riješili
VAŽNO!
Nikad ne propisujte sami sebi antibiotike i ne uzimajte ih ako se radi o virusnoj infekciji. Ona će proći.
Moglo bi vas zanimati i: Kažu da je tako, ali… Mitovi o zdravlju kojima i dalja vjerujemo
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva, Unsplash
