Dok se svijet bori s izazovima klimatskih promjena, mnogi gradovi prednjače u održivom životu. U Europi, kontinentu poznatom po predanosti ekološkoj održivosti, brojni gradovi daju impresivne primjere. U nastavku pronađite popis 10 najodrživijih gradova u Europi.
Suočeni sa sve većom zabrinutošću za klimu, gradovi diljem Europe poduzimaju značajne korake prema održivosti, pokazujući predanost brizi za okoliš i zelenijoj budućnosti. Od inovativnog urbanog planiranja do inicijativa za obnovljivu energiju, ovi gradovi postavljaju mjerilo za održivi život. Istražili smo koji su to 10 najodrživijih gradova u Europi i proučili jedinstvene inicijative koje ih čine vodećima u području ekološke svijesti.
Kopenhagen, Danska
Kopenhagen se često naziva najodrživijim gradom na svijetu. Grad ima za cilj postati ugljično neutralan do 2025. i na dobrom je putu da ostvari taj cilj. Kopenhagen je poznat po svojoj biciklističkoj kulturi, infrastrukturi obnovljivih izvora energije i predanosti zelenim površinama, što pridonosi njegovom visokom poretku održivosti. Tu je i ekološki prihvatljiv prijevoz, ekološki prihvatljive energetske prakse, urbana preuređenja s ciljem održivosti i poticanje zdravog načina života ljudi načini su na koje to želi učiniti.
Svojom opsežnom biciklističkom infrastrukturom Kopenhagen je uspio smanjiti emisiju stakleničkih plinova za gotovo 90.000 tona. Ulaže u električna vozila i vozila na vodik koja će značajno smanjiti emisije. Poboljšao je svoje mogućnosti kanalizacije, uložio u visoke zgrade i stvorio svijest o hitnim slučajevima. Kopenhagen se također prilagodio korištenju kombinirane topline i električne energije (CHP), koja sprječava gubitak toplinske energije koji je inače neizbježan kada se proizvodi električna energija. Zgrade se također nadograđuju s ciljem održivosti. Time planira smanjiti 10% svoje potrošnje električne energije i 20% svoje potrošnje topline do 2025. Zeleni krovni vrtovi, solarni paneli, izolacijska vrata i prozori i napredna tehnologija koriste se za napredak u održivosti. Kopenhagen je stvarno grad budućnosti.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Tallinn, Estonia
Nositelj titule Zelena prijestolnica Europe za 2023.g., Tallinn je nedavno usvojio ambicioznu strategiju razvoja “Tallinn 2035” koja se bavi ugljičnom neutralnošću, prilagodbom klimi, inovacijama, zdravljem, mobilnošću, bioraznolikošću, kružnim gospodarstvom, održivom energijom i proizvodnjom hrane. Davno prije toga, Tallinn je pokazao svoju predanost prilagodbi klimi. Provedene su brojne relevantne mjere, poput sustava upravljanja oborinskim vodama i preuređenja ulica.
Što se tiče urbane mobilnosti, Tallinn je postavio cilj: njegovi građani trebali bi moći doći do sve potrebne infrastrukture u roku od 15 minuta putem mekih načina prijevoza (to uključuje vožnju biciklom, hodanje, tramvaj, skuter ili bilo koju vrstu javnog ili privatnog prijevoza koji ne proizvodi emisije CO2). Osim toga, grad svojim građanima nudi besplatan javni prijevoz od 2013. godine. Time je Tallinn postao prva europska prijestolnica koja je građanima ponudila besplatan javni prijevoz. Ovaj grad je postavio primjer kroz ovu promociju održivog prometa, pokazujući put drugim europskim prijestolnicama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Stockholm, Švedska
Stockholm je bio prvi grad koji je 2010. dobio nagradu Zelena prijestolnica Europe. Poznat je po svom ekološki prihvatljivom javnom prijevozu, sustavima gospodarenja otpadom i EcoDistrictu Hammarby Sjöstad, modelu održivog urbanog razvoja. Stockholm zovu i “Najzeleniji grad u EU” jer se gotovo polovica grada sastoji od zelenih površina te se može pohvaliti mnogim održivim mjerama. Sva energija koju koristi grad dobiva se iz obnovljivih izvora. Skoro 99% proizvedenog otpada se reciklira. Stockholm si je također postavio cilj da do 2040. u potpunosti prijeđe na obnovljive izvore energije. Ima jednu od rijetkih zračnih luka na svijetu koja je akreditirana na najvišoj razini u europskom programu koji ocjenjuje utjecaj zračnih luka na okoliš. Autobusi i taksiji na biogoriva, otprilike 990 km biciklističkih staza s dobro implementiranim programom iznajmljivanja bicikala i pješačenje su održive metode prijevoza. Još jedan grad koji može služiti kao odličan primjer drugima.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Amsterdam, Nizozemska
Amsterdam je pionir u održivom životu, s ambicioznim ciljevima da postane ugljično neutralan do 2050. godine. Grad je poznat po svojim ulicama prilagođenim biciklistima, stanicama za punjenje električnih vozila i održivim tržnicama hrane. Amsterdam je uspio uspješno pretvoriti autobuse, trajekte i taksije javnog prijevoza u električna vozila i potaknuo vlasnike privatnih vozila da također prijeđu na električna vozila stvaranjem raznih shema. Grad, osim što je prešao na solarnu energiju i energiju vjetra, također reciklira svoj otpad kako bi stvorio okoliš bez otpada. Otpad se obrađuje, a proizvedena energija redistribuira natrag u stambene i poslovne zgrade. Grad je uspostavio Fond za održivost od gotovo 50 milijuna eura koji planira postići svoje ciljeve poticanjem suradnje između industrija, prijevoznih objekata, organizacija za razvoj stambenih objekata i prehrambenih lanaca. Sada ima za cilj smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 95% do 2050. i potpuno se osloboditi prirodnog plina do 2040. godine.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Beč, Austrija
Beč blista u održivom javnom prijevozu i energetski učinkovitom stanovanju. Grad također radi na tome da postane “pametan grad”, s ciljem poboljšanja kvalitete života svojih stanovnika uz minimalno korištenje resursa i utjecaj na okoliš. Beč ima nevjerojatne zelene površine i mogućnosti prijevoza. 30% energije koju koristi potječe iz obnovljivih izvora energije, a lokalna tržišta pomažu u stvaranju zdravog gospodarstva. Grad je postavio cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2040. Cilj mu je postaviti više od milijun solarnih panela na krovove raznih zgrada. Bečke elektrane recikliraju otpad i daju čistu energiju, a također stoje kao važan dio gradske vizure.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Bern, Švicarska
Bern aktivno radi na provedbi raznih održivih mjera. Potiče inicijative između međuresornih i organizacijskih tijela i podupire projekte koji teže održivosti. Godinama radi na ekološki prihvatljivom pristupu energiji i resursima te je dobio zlatnu nagradu European Energy Award. Grad ima projekte u gospodarenju otpadom, održivoj mobilnosti, ekološkim prijevoznim alternativama, solarnim inicijativama te niskoj potrošnji i rasipanju energije.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Helsinki, Finska
Helsinki ima za cilj postati ugljično neutralan do 2035. godine. Grad je usredotočen na obnovljivu energiju, održivi prijevoz i ima program koji potiče građane na odabir ekološki prihvatljivog načina života. Helsinki radi na održivosti sa svojim ljudima. Ekološki svjestan način života potiče se postavljanjem parkova, šuma i takvih zelenih površina u neposrednoj blizini stambenih područja. Sustavi za praćenje potrošnje energije instalirani su u svim gradskim posjedima, ekološko razmišljanje se razmatra već u početnoj fazi izgradnje zgrada, zgrade sa stanicama za punjenje, zeleni krovovi provodi se, a korišteni su i održivi sustavi grijanja i hlađenja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Oslo, Norveška
Oslo, zelena prijestolnica Europe 2019., ima cilj smanjiti emisije za 95% do 2030. Grad je poznat po upotrebi električnih vozila, ulaganju u biciklističku infrastrukturu i očuvanju prirodnih staništa. Jedno od najvećih rješenja održivosti koje je usvojio Oslo su električna vozila (EV). To je jedan od rijetkih gradova na svijetu u kojem se gotovo svi novi automobili prodaju električnim vozilima. Glavni izvor energije u Oslu je hidroenergija, ali također se iskorištavaju geotermalna, solarna i energija vjetra, a bioplin se učinkovito koristi za pogon autobusa i javnog prijevoza.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Lisabon
Ovaj portugalski grad osvojio je nagradu Zelena prijestolnica Europe za 2021. godinu. To se može vidjeti u činjenici da je Lisabon posebno jak u području održivog korištenja zemljišta, održive urbane mobilnosti, zelenog rasta i eko-inovacija, prilagodbe klimatskim promjenama, i otpada. Ima jednu od najvećih mreža za punjenje električnih vozila koja ograničava korištenje osobnih automobila i potiče hodanje, vožnju biciklom ili javni prijevoz. Metode očuvanja vode za poplave i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda također su vrhunac održivih metoda koje provodi grad. Stvorio je određene mjere koje pružaju konkretne radnje svojim stanovnicima kao što je uklanjanje plastike za jednokratnu upotrebu, korištenje metoda održive mobilnosti umjesto privatnih, instaliranje solarne opreme i fotonaponskih ćelija, povećanje zelenih površina i restrukturiranje starih, napuštenih područja u bujne zelene površine. Lisabon je 2016. prešao svoj cilj smanjenja emisija od 40% za 2030., a sada ima za cilj smanjiti emisije ugljika za 60% do 2030. i postići ugljičnu neutralnost do 2050.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Reykjavik
Reykjavik je još jedan od najzelenijih gradova u smislu proizvodnje stakleničkih plinova. Geotermalni energetski centri diljem gradova proizvode gotovo 750 megavata energije, dajući čistu energiju. Korištenjem geotermalne energije spriječeno je ispuštanje 110 milijuna tona ugljičnog dioksida. Dakle, samo oko 0,1% islandske proizvodnje energije dolazi iz fosilnih goriva. Grad također nudi javni prijevoz koji se temelji na vodiku, a ceste su nezakrčene. Ljudi žive unutar pet minuta hoda od zelenih površina. Sve ovo postavlja Reykjavik do 2050. godine u potpunosti bez fosilnih goriva.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Moglo bi vas zanimati i: Održivi modni brendovi koje ćete voljeti i koji dostavljaju u Hrvatsku
Tekst: Tina King
Foto: Instagram