Zimi se u Zagrebu često dogodi isti scenarij: magla, izostanak vjetra, osjećaj težine u plućima i aplikacije koje pokazuju povišene vrijednosti lebdećih čestica. Lošija kvaliteta zraka je posljedica kombinacije izvora zagađenja i vremenskih uvjeta koji ih zadržavaju tamo gdje ih najviše udišemo – pri tlu.
O tome je govorila Marina Matijević, koja stoji iza profila Ja bolji građanin, objašnjavajući zašto Zagreb osobito u zimskim tjednima ostaje zarobljen u vlastitom smogu.
1. Promet
“Najveći izvor zagađenja u gradu su automobili. Još uvijek imamo stare dizelaše. Gužve su ogromne, a što više stajanja i kretanja, to je više onečišćenja”, istaknula je Matijević.
U gradovima se uz promet često vežu povišene vrijednosti dušikovog dioksida (NO₂) i dio lebdećih čestica, a gradske službe i stručne institucije redovito navode promet kao važan doprinos onečišćenju, posebno u Zagrebu, gdje broj vozila kontinuirano raste.
2. Grijanje
Drugi veliki faktor je grijanje, posebno u hladnim mjesecima. “Zimi se kod nas još uvijek jako puno grije na drva, a drva su općenito loše gorivo koji proizvodi puno tih sitnih loših čestica”, kazala je Marina.
Upravo se grijanje na drva u hrvatskim uvjetima često navodi kao značajan izvor lebdećih čestica, osobito u stabilnim zimskim danima, uz dodatni doprinos prometa.
3. Kotlina
Treći dio priče je geografija i meteorologija. “Položaj Grada Zagreba koji je u kotlini, dakle između Medvednice i nizine. Pa onda kad nema vjetra, zagađenje ostaje zarobljeno iznad grada, pogotovo zimi kad je magla”, dodaje Marina.
A zatim dolazi, kako kaže, ključni pojam: “Kad nastane ta magla… zove se temperaturna inverzija i ta inverzija zarobi zagađivače… dim iz ložišta tu pri tlu gdje mi dišemo, jer zrak ne može slobodno cirkulirati.”
Temperaturna inverzija, koja se često javlja uz maglu i vrijeme bez vjetra, jedan je od razloga zašto se zimi u hrvatskim gradovima bilježe skokovi koncentracija štetnih čestica. Jednostavno nema “miješanja zraka” koje bi onečišćenje razrijedilo i odnijelo.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Loš zrak u Zagrebu nije “misterij” niti nešto što se događa slučajno. To je rezultat prometa, ložišta i zimskih uvjeta koji ponekad naprave svojevrsni “poklopac” iznad grada i zadrže zagađenje tamo gdje ga udišemo.
Dobra vijest je da smo kao društvo već napravili pomake, ali problem je i dalje prisutan, što znači da su nam potrebne i sustavne mjere (promet, grijanje, urbana rješenja) i male osobne prilagodbe u danima kad je zrak najlošiji.
Kad razumijemo uzrok, lakše biramo što nam je činiti i za vlastito zdravlje i za grad koji diše zajedno s nama.
Foto: Freepik, Instagram
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Dermatologinja Ivana Prkačin: Zima nije neprijatelj vaše kože, ali suhi zrak je!