Nova studija na uzorku starijih osoba iz Kine na prvi pogled zvuči provokativno: ljudi koji ne jedu meso rjeđe dožive 100 godina. No prije nego što itko “otpiše” prehranu baziranu na biljkama – važno je razumjeti kontekst i ono ključno “ali”.
Istraživači su pratili 5.203 Kineza i Kineskinje u dobi od 80+ godina, sudionike nacionalno reprezentativnog istraživanja Chinese Longitudinal Healthy Longevity Survey (CLHLS), koje je započelo 1998. godine. Ishod koji su promatrali bio je jednostavan: tko je do kraja praćenja (2018.) postao stogodišnjak/stogodišnjakinja.
Sudionike su podijelili na svejede i vegetarijance, a vegetarijance dodatno na podskupine: one koji jedu ribu, one koji konzumiraju jaja i/ili mliječno te vegane.
Što su zapravo pronašli?
U ovoj specifičnoj skupini (80+) vegetarijanska prehrana bila je povezana s nižom vjerojatnošću da osoba doživi 100, ali taj se nalaz nije pojavio kod svih. Najvažniji detalj: povezanost se vidjela samo kod pothranjenih/”premršavih” starijih osoba (underweight). Kod starijih osoba zdrave tjelesne težine takva razlika nije uočena.
Drugim riječima, studija ne poručuje da jedenje mesa znači dugi život, nego daje puno nijansiranije odogovre. U vrlo staroj dobi najveći rizik često nije kolesterol, nego pothranjenost, gubitak mišića i krhkost i tu prehrana koja je nutritivno “tanja” može biti problem, osobito ako je osoba već mršava i slabijeg apetita.
Zašto ovo ne ruši sve što znamo o biljnoj prehrani?
Većina dokaza o benefitima biljne/vegetarijanske prehrane dolazi iz istraživanja na mlađim i sredovječnim, općenito zdravijim populacijama, gdje se često vidi niži rizik za neke kardiovaskularne ishode.
No u dobi 80+, prioriteti se mijenjaju: svaki zalogaj treba nositi više nutrijenata. Također, u analizi se ističe da se nepovoljniji rezultat nije vidio kod onih koji su u prehrani imali ribu, jaja ili mliječne proizvode, što je logično jer te namirnice lakše donose nutrijente važne za mišiće i kosti (npr. kvalitetan protein, B12, kalcij, vitamin D).
Što to znači u praksi?
Ako si mlada ili osoba srednjih godina: ovo nije argument protiv biljne prehrane. Kvaliteta prehrane (cjelovite namirnice vs. ultraprerađeno) i dalje je ključ.
Ako brineš o roditeljima/bakama (80+): fokus je na sprječavanju pothranjenosti i očuvanju mišića. To često znači: dovoljno kalorija, dovoljno proteina i ciljano pokrivanje B12, vitamina D i kalcija.
Stručne smjernice (npr. ESPEN) često navode da bi starije osobe trebale ciljati barem oko 1 g proteina/kg/dan, a kod krhkosti ili bolesti i više (individualno).
Ova studija je observacijska (pokazuje povezanost, ne uzrok-posljedicu) i odnosi se na vrlo specifičnu dobnu skupinu i kontekst. Najkorisnija poruka nije meso ili ne, nego: prehrana u 90-ima ne izgleda isto kao prehrana u 50-ima i to je sasvim normalno.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Nutricionistička psihijatrica otkriva kako prehrana može smanjiti tjeskobu i podržati mentalno zdravlje