Sezona krpelja: kako se pravilno zaštiti i što učiniti ako dođe do ugriza krpelja

by Anđela Sabranović

Dolaskom ljepših dana i toplijeg vremena sve više boravimo na otvorenome i u prirodi. Iako boravak u prirodi sa sobom donosi i niz prednosti važno je biti na oprezu jer je krenula sezona krpelja. Najaktivniji su u proljetnim mjesecima i u početku ljeta dok nisu rijedak slučaj ni u jesenskim mjesecima.

Preduvjet za aktivnost krpelja su povoljna temperatura i vlažnost pa postojanost takvih uvjeta stvara idealno mjesto za aktivnost krpelja. Oni mogu biti i prijenosnici zaraznih bolesti, a u Hrvatskoj su to najčešće šumski krpelj u kontinentalnom dijelu Hrvatske i pseći krpelj u južnijim dijelovima.

Gdje se nalaze i kako dolaze do nas?

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskoga raslinja i šikara, a najviše ih se smjestilo uz staze za šetanje, u šumama, vrtovima kao i izletištima u prirodi. Na takvim mjestima su skriveni i čekaju trenutak kada će se prihvatiti za krzno životinje te na kožu ili odjeću ljudi. Oni se po tijelu kreću i više sati kako bi našli mjesto gdje će se učvrstiti, a samo probadanje kože traje desetak minuta. Ni ljudi ni životinje ne osjećaju to probadanje, a za to je zaslužna tvar u slini krpelja koja djeluje kao anestetik.

Posebno bi se trebale zaštiti i osobe koje su rizična skupina, a to su ponajprije svi koji rekreativno ili profesionalno provode vrijeme u prirodi te šumski radnici, vojnici i lovci.

Koje bolesti prenose?

Krpeljni meningoencefalitis je virus koji se u Hrvatskoj javlja na područjima Gorskog kotara te rijeka Save i Drave. Simptomi ovoga virusa najčešće su blaga vrućica, slabost i bolovi u mišićima, a kod tek kod manjeg broja ljudi javljaju se ozbiljniji simptomi poput glavobolje, povraćanja i mučnine.

Lajmsku bolest karakterizira crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika, a važno je na vrijeme krenuti s liječenjem kako se ne bi razvili neki drugi oblici bolesti.

Babezioza je prvenstveno bolest životinja, a najčešće prolazi bez simptoma ili je nalik gripi. Razvoj težih oblika katkad je moguć jedino kod starijih osoba ili osoba slabijega imuniteta.

Tularemija je akutna bolest kod koje se javljaju promjene na koži gdje ju je proboo krpelj. Uz to je najčešće riječ o promjenama na sluznicama i povećanju limfnih čvorova.

Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica je teži oblik bolesti koji može rezultirati i krvarenjem.

krpelji-slowliving-ubod

Što učiniti kada dođe do ugriza?

Važno je naglasiti da ugriz ne znači odmah i bolest, a još manja šansa za zarazu je ako se krpelj s tijela ukloni u roku od 24 sata. Uz pomoć pincete uklonite krpelja, a bilo bi dobro da vam u tomu netko pomogne jer krpelji mogu biti i vrlo sitni. Zahvatite ga pincetom, koju ste prethodno premazali antiseptikom, što bliže glavi i povucite prema gore. Najvažnije je ukloniti njegov trup pa nema razloga za brigu ako dio krpelja pukne i ostane na koži. Njegove ostatke možete ukloniti i kasnije, a ako se jave poteškoće možete se javiti i liječniku. Infektologu je potrebno javiti se ako se u roku od četiri tjedna nakon uboda pojavi crvenilo ili neki od simptoma bolesti.

Kako se zaštiti na pravilan način?

Prvenstveno se trudite birati pravilnu obuću i odjeću koja podrazumijeva zatvorene cipele, duge rukave i nogavice koje su uvučene u čarape. Na odjeći tamnijih boja krpelji se teže uočavaju, a materijali kao što su vuna i flanel privlače krpelje.

Krećite se označenim stazama i izbjegavajte skretanje s njih kao i provlačenje kroz nisko grmlje, odlaganje predmeta u grmlje ili na tlo kao i ležanje na travi. Primjenjujte tvari koje odbijaju krpelje, a koje se u obliku tekućine, spreja ili stika nanose na obuću ili odjeću. Naš prijedlog je Biovitalisov sprej protiv krpelja. Rađen je na prirodnoj bazi, sadrži 20% aktivnog sastojka iz listova limunskog eukaliptusa te dokazano djeluje i do 6 sati. Lako se upija i na koži ostavlja ugodan osjećaj. Potpuno je siguran za kožu jer ne sadrži štetne sintetske repelente, DEET, parfeme niti sintetske sastojke.

zastita-od-krpelja-slowliving

Nakon što se vratite iz prirode pregledajte odjeću i tijelo kako biste bili sigurni, a posebnu pažnju obratite na područja vrata, zatiljka, ušiju, pazuha, dojki, pupka, koljena i prepona. Kod djece je posebno važno obratiti pažnju na glavu. Nakon što ste pregledali sva mjesta, istuširajte se.

Moglo bi vas zanimati: STOP jednokratnoj plastici: donosimo njezine alternative u kućanstvu

Tekst: Slowliving.hr

Foto: Pinterest, Canva, Biovitalis (arhiva)

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!