Ljeto je vrijeme kad prirodno žudimo za osvježenjem – hladnim napitcima, voćem punim soka i bijegom u more ili hladovinu. No, koliko god zvučalo očito, i dalje zaboravljamo najjednostavnije – piti dovoljno vode. Hidratacija nije samo sezonska tema, ali ljeti postaje posebno važna jer je tijelo pod većim pritiskom da održi ravnotežu tekućine, osobito ako smo izloženi suncu, toplini, znojenju ili povećanoj fizičkoj aktivnosti.
Istovremeno, u svijetu punom savjeta o zdravlju, lako je pasti pod utjecaj mitova – onih tvrdnji koje zvuče točno, ali ne počivaju na znanstvenim činjenicama. Zato razotkrivamo 5 najčešćih mitova o hidrataciji i donosimo praktične savjete kako se stvarno dobro hidratizirati – bez pretjerivanja i bez čarobnih napitaka.
Zašto je hidratacija važna, a ljeti još važnija?
Voda je esencijalna za svaki sustav u našem tijelu. Oko 60% ljudskog tijela čini voda, regulira tjelesnu temperaturu, sudjeluje u probavi, prijenosu hranjivih tvari i izbacivanju toksina. Svaka stanica, tkivo i organ ovisi o vodi da bi funkcionirao pravilno.
Ljeti tijelo znojenjem pokušava održati normalnu temperaturu, a time gubimo ne samo vodu već i važne elektrolite poput natrija i kalija. Ako ne nadoknadimo izgubljeno, posljedice se brzo osjete – prvo kroz žeđ, ali zatim i kroz umor, glavobolju, razdražljivost, smanjenu koncentraciju, suhu kožu, pa čak i vrtoglavicu i grčeve u mišićima. U ekstremnim slučajevima, osobito kod djece, starijih osoba i sportaša, dehidracija može imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Zato je važno ne samo osluškivati tijelo, već i znati što je mit, a što činjenica.
5 najčešćih mitova o hidrataciji
- “Trebamo piti 8 čaša vode dnevno.”
Ova preporuka – poznata i kao “pravilo 8×8” (osam čaša od 240 ml) – često se uzima zdravo za gotovo. No, riječ je o generalnoj preporuci koja ne uzima u obzir individualne razlike. EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) preporučuje oko 2 litre tekućine dnevno za žene i 2,5 litre za muškarce – ali to uključuje i hranu i sve ostale napitke, ne samo čistu vodu.
Potrebna količina ovisi o dobi, tjelesnoj masi, razini fizičke aktivnosti, klimi i prehrani. Osoba koja jede puno voća i povrća unijet će i znatnu količinu vode kroz hranu, dok će netko tko jede suhu, prerađenu hranu trebati više tekućine iz pića.
Savjet: Ne brojite čaše – gledajte boju urina. Ako je svijetložut, dobro ste hidratizirani.
- “Ako nisam žedna, nisam dehidrirana.”
Osjećaj žeđi nije uvijek pouzdan indikator. Kod male djece, starijih osoba i sportaša, taj signal može biti oslabljen ili zakašnjen. Tijelo može već biti blago dehidrirano i prije nego što osjetimo žeđ. Također, tijekom radnog dana, kada smo fokusirani na obveze, često ignoriramo signale tijela. Umor, napetost ili glavobolja ponekad nisu posljedica stresa, već jednostavno – dehidracije.
Savjet: Pijuckajte vodu tijekom dana, pogotovo ako radite u zatvorenom prostoru s klima uređajem ili se puno krećete.
- “Kava i čaj dehidriraju.”
Ovo je jedan od najraširenijih mitova. Kofein u velikim količinama može imati diuretski učinak, ali u umjerenim dozama (npr. 2–3 šalice kave dnevno), tijelo se prilagodi i ne gubi više tekućine nego što je uneseno. Studije pokazuju da i kava i crni čaj pridonose ukupnoj hidraciji, baš kao i voda – naravno, pod uvjetom da se ne pretjeruje.
Savjet: Ako uživate u kavi ili čaju, slobodno ih uključite u svoju dnevnu rutinu hidratacije, ali ih balansirajte s običnom vodom i biljnim čajevima bez kofeina.
- “Samo voda hidratizira.”
Naravno, voda je najčišći oblik hidratacije, ali nije jedini. Voće i povrće poput lubenice, jagoda, naranči, krastavaca i salate imaju vrlo visok udio vode (čak i do 90–95%). Smoothieji, domaće juhe, biljni čajevi i kokosova voda također hidratiziraju.
Savjet: U ljetnim mjesecima uživajte u obrocima “bogatim vodom” – salate, hladne juhe, voćne zdjele i smoothieji su osvježavajući i korisni za hidrataciju.
- “Više vode je uvijek bolje.”
Premda većina ljudi pije premalo vode, treba znati i da prekomjerno unošenje vode može biti štetno. Riječ je o stanju koje se zove hiponatremija, kada razina natrija u krvi opasno padne zbog razrjeđenja. Najčešće se događa kod sportaša koji tijekom treninga piju isključivo vodu, bez elektrolita.
Savjet: Ne pijte enormne količine vode “na silu”. Ako trenirate ili ste izloženi velikim vrućinama, uz vodu unosite i prirodne izvore elektrolita – kokosovu vodu, voće, izotonične napitke ili lagano posoljenu juhu.
Kako znati da ste dobro hidratizirani?
Evo nekoliko znakova da vaše tijelo dobiva dovoljno tekućine:
- Svijetložut urin (boje slame)
- Nema osjećaja suhoće u ustima
- Dobra razina energije i koncentracije
- Nema glavobolja ili vrtoglavice
- Elastična, zdrava koža
Ako primijetite da je urin taman, osjećate umor bez očitog razloga ili imate problema s koncentracijom – moguće je da jednostavno trebate više tekućine.
Praktični savjeti za bolju hidrataciju ljeti
- Počnite dan s čašom vode. Tijelo se tijekom noći dehidrira – jutarnja voda pokreće metabolizam.
- Nosite bocu sa sobom. Staklena ili nepropusna boca postaje podsjetnik da pijete.
- Postavite podsjetnike. U mobitelu ili pomoću aplikacija.
- Uključite više voća i povrća u prehranu.
- Neka voda bude privlačna. Dodajte kriške limuna, mente, đumbira ili bobičastog voća.
- Birajte pametno nakon znojenja. Ako se puno znojite, ne nadoknađujte samo vodu već i elektrolite.
Hidratacija nije “modni savjet” već temeljni aspekt zdravlja – pogotovo ljeti. Iako zvuči jednostavno, zbog mitova, navika i užurbanosti često zaboravimo na važnost redovitog i pametnog unošenja tekućine. Pratite signale tijela, odbacite zastarjele savjete i uvedite male promjene koje čine veliku razliku. Jer kad tijelo dobije dovoljno vode – bolje mislimo, bolje se krećemo, bolje izgledamo i bolje osjećamo.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels