Listopad je diljem svijeta posvećen borbi protiv raka dojke, ali i širem razgovoru o ženskom zdravlju. To je vrijeme kada podsjećamo sebe i druge da je briga o tijelu više od rutine. Jedan od najvažnijih alata u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti jest pravovremena informiranost o ovoj bolesti.
Rak dojke nastaje kada stanice žljezdanog tkiva dojke zadrže svoj normalni identitet i počnu se nekontrolirano umnožavati. One mogu prodrijeti u okolno tkivo, ali jednako tako, mogu se proširiti kroz limfne žile ili krvotok u druge dijelove tijela. Promjene, nažalost, ne biraju samo starost: i žene u četrdesetima sve češće se susreću s ovim izazovom, a i muškarci, premda rjeđe, nisu izuzetak.
Obiteljska anamneza i nasljedne mutacije
Iako uzrok raka dojke često ostaje nepoznat, brojna istraživanja ukazuju na rizične čimbenike koji mogu povećati vjerojatnost pojave bolesti. Među najvažnijima su obiteljska anamneza i nasljedne mutacije poput BRCA1 i BRCA2. Žena koja ima barem jednu srodnicu u prvom stupnju (majka, sestra, kći) oboljelu od raka dojke ima oko 1,5–2 puta veći rizik za razvoj bolesti u odnosu na žene bez obiteljske povijesti.
Ipak, Samo 5–10 % svih slučajeva raka dojke smatra se nasljednim, a mutacije gena poput BRCA1 i BRCA2 nose značajan rizik za oboljenje.
Hormoni imaju veliku ulogu
Hormonalni čimbenici igraju također veliku ulogu. Rana menstruacija (početak menstruacije), kasna menopauza i trudnoće nakon 30. godine produžuju izlaganje tijela estrogenima, što može potaknuti rast estrogen-osjetljivih stanica u dojkama.
Nadalje, višak masnog tkiva, osobito kod žena nakon menopauze, povezan je s većim rizikom od raka dojke jer masno tkivo luči estrogen, povećavajući razinu hormona u tijelu.
Uz to, životni stil značajno utječe pušenje, konzumacija alkohola, pretilost i manje tjelesne aktivnosti smatraju se modifikabilnim faktorima koji doprinose riziku. Također, upotreba hormonske nadomjesne terapije (kombinirani estrogen + progestin) dulje od pet godina povezana je sa povećanim rizikom raka dojke, osobito kod žena koje su već u riziku.
Samopregled je ključan u ranom otkrivanju bolesti
Bez obzira na dob ili životne okolnosti, svaka žena (i muškarac) može učiniti puno, počevši od samopregleda, preko mamografije do ultrazvuka. Kad njegujemo vlastito tijelo i slušamo njegove signale, pričamo o tome, posjećujemo kontrolne preglede i ne zanemarujemo promjene, stvaramo sigurnost za sebe i druge.
Rano uočene promjene često znače i veće šanse za uspješno liječenje. Kada se samopregled kombinira s redovitim odlascima na ultrazvuk, mamografiju i liječničke preglede, mogućnost ranog otkrivanja bolesti znatno raste – bez obzira na stručne rasprave koje se o toj temi vode godinama.
Preporučuje se da svaka žena obavi samopregled jednom mjesečno, u isto vrijeme, najbolje od 3. do 5. dana nakon završetka menstruacije. Kako to učiniti – pročitajte – OVDJE!
Foto: Pexels
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Rak dojke: simptomi koji vas trebaju zabrinuti