Zima je sezona kad lakše primijetimo kako je svijet povezan: jedan lokalni zdravstveni događaj u nekoliko dana postane tema na aerodromima, u vijestima i u aplikacijama za praćenje zdravlja. Ovih dana dio Azije je u pojačanom oprezu zbog Nipah virusa nakon potvrđenih slučajeva u indijskoj saveznoj državi Zapadni Bengal, uz pojačane mjere screeninga u nizu zemalja.
Važno je odmah postaviti kontekst: Nipah je ozbiljan virus (ima visoku smrtnost u teškim slučajevima), ali se ne prenosi lako kao COVID-19 i najveći rizik je, u pravilu, vezan uz područja u kojima je virus trenutno prisutan te uz specifične načine izlaganja (kontakt sa zaraženim životinjama, kontaminiranom hranom ili bliskim kontaktom s oboljelom osobom). Za većinu ljudi izvan zahvaćenih područja rizik ostaje nizak, no praćenje i oprez imaju smisla.
Što je Nipah virus
Nipah je zoonotski virus, znači da može prijeći sa životinja na ljude. Prirodni rezervoar su voćni šišmiši (Pteropus), a prvi veliki zabilježeni događaji bili su krajem 1990-ih (Malezija, Singapur).
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje stopu smrtnosti u rasponu otprilike 40–75%, ali taj broj ovisi o kontekstu, dostupnosti zdravstvene skrbi i tome koliko brzo se prepozna bolest i pruži intenzivna potporna terapija.
Kako se prenosi
Prenošenje se najčešće događa na tri načina:
- Kontakt sa šišmišima ili kontaminiranim izlučevinama (slina, urin, izmet) te ponekad preko drugih životinja (u nekim situacijama i svinje).
- Kontaminirana hrana/piće – klasičan primjer u literaturi je sirov sok/sirup datuljine palme ako dođe u kontakt s izlučevinama šišmiša.
- S čovjeka na čovjeka – zabilježeno je, najčešće u bliskom kontaktu (njega bolesnika u kući ili bolnici), ali u pravilu nije dominantan put u usporedbi s hranom/životinjama.
Simptomi: na što se obraća pažnja
Inkubacija je obično od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Simptomi mogu krenuti kao obična viroza, ali kod težih slučajeva mogu zahvatiti dišni sustav (npr. upala pluća) i/ili živčani sustav (encefalitis – upala mozga), što je jedan od razloga zašto je bolest opasna.
Ako netko postane bolestan nakon putovanja u područja gdje se bilježe slučajevi, važno je liječniku naglasiti gdje i kada je putovao.
Trenutno nema odobrenog cjepiva niti specifičnog, široko dostupnog lijeka; liječenje je primarno potporno (intenzivna skrb, praćenje disanja, komplikacija).
Kako se zaštititi od novih virusa koji se pojavljuju
1. Informacije: biraj spore, provjerene izvore – Kad se pojavi nova vijest o virusu, prvo traži što kažu javnozdravstvene institucije (WHO, nacionalni zavodi). To smanjuje širenje dezinformacija.
2. Higijena i kontakt:
- pranje ruku (posebno prije jela i nakon javnog prijevoza)
- ne dirati lice neopranim rukama
- ako si bolesna/bolestan: ostani doma, smanji kontakte, pokrij kašalj/kihanje
To nisu “dramatične” mjere, ali su temelj koji vrijedi za većinu respiratornih i kontaktnih infekcija.
3. Hrana i putovanja
Za Nipah (i slične zoonoze) posebno vrijedi:
- izbjegavati neprovjerene/sirove proizvode koji mogu biti kontaminirani u rizičnim područjima (npr. sirov sok datuljine palme gdje se to konzumira)
- prati i guliti voće; baciti voće s vidljivim tragovima grickanja
- izbjegavati mjesta gdje su kolonije šišmiša blizu hrane/pića.
4. Ako njeguješ bolesnu osobu, zaštiti se – Bliski kontakt s izlučevinama bolesnika može povećati rizik kod širenja nekih bolesti. U praksi to znači: rukavice kad je potrebno, pranje ruku, ventilacija prostora, izbjegavanje dijeljenja čaša/pribora i, kad treba, pravovremeni kontakt sa zdravstvenim sustavom.
5. Imunitet – Ne postoji čarobna tableta protiv novih virusa, ali postoji ono što dugoročno jača otpornost: san, dovoljno proteina i mikronutrijenata, kretanje, manje kroničnog stresa i briga o kroničnim bolestima.
Oprez je zdrav, panika iscrpljuje. Nipah je važan za zemlje koje trenutno prate situaciju i zato se uvode mjere na granicama i u zdravstvenom sustavu. Za većinu ljudi izvan zahvaćenih područja, realan rizik je nizak, ali podsjetnik je snažan: živimo u svijetu u kojem se zoonoze pojavljuju i zato je najpametnije imati rutine koje štite, a ne strah koji nas troši.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kako gripa može utjecati na zdravlje srca? Zašto je važno ne podcijeniti ovaj virus i kako se zaštititi