Kada govorimo o zapošljivosti mladih, fokus je najčešće na formalnom obrazovanju, diplomama, certifikatima i stručnim znanjima. Iako su sve to važni elementi, praksa sve jasnije pokazuje da oni sami nisu uvijek dovoljni.
Poslodavci danas sve više ističu koliko su za uspješno funkcioniranje u radnom okruženju važne socijalne i komunikacijske vještine: sposobnost jasnog izražavanja, suradnje, rješavanja problema, upravljanja emocijama i snalaženja u međuljudskim odnosima.
Upravo tu mnogi mladi nailaze na prepreku koja nije uvijek odmah vidljiva. Posebno je to izraženo kod onih koji su dulje vrijeme izvan obrazovnog i radnog sustava. Kada izostane svakodnevni kontakt s vršnjacima, mentorima, profesorima ili kolegama, često se postupno gubi sigurnost u vlastite sposobnosti. Tada i najjednostavnije situacije, poput razgovora za posao, predstavljanje sebe, postavljanje pitanja ili sudjelovanje u grupi, mogu postati izvor stresa i nesigurnosti.
Kad znanje postoji, ali nedostaje sigurnost
Mnogi mladi imaju potencijal, sposobnosti i želju za promjenom, ali ih nedostatak samopouzdanja i strah od komunikacije koče u tome da naprave prvi korak. Ponekad nije problem u tome što ne znaju dovoljno, nego što ne vjeruju da imaju pravo zauzeti prostor, izraziti svoje mišljenje ili se predstaviti kao osoba koja može i zna.
Takva nesigurnost može imati snažan utjecaj na njihovu spremnost za ulazak na tržište rada. Ako mlada osoba ne zna kako govoriti o sebi, kako reagirati u stresnim situacijama ili kako uspostaviti komunikaciju s drugima, vrlo lako može odustati i prije nego što je dobila priliku pokazati što zna. Zato socijalne vještine nisu dodatak, nego važan dio osnaživanja za život i rad.
Vještine koje se uče kroz iskustvo
Upravo s ciljem pružanja podrške pokrenut je međunarodni projekt It’s My Life, koji se provodi u partnerstvu između organizacija Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje iz Hrvatske, Salva Vita iz Mađarske i Andragoški zavod Maribor iz Slovenije, uz financijsku podršku programa Erasmus+.
Projekt je namijenjen nezaposlenim mladima od 18 do 30 godina, osobito onima koji imaju manje mogućnosti i kojima je potrebna dodatna podrška u razvoju životnih i radnih kompetencija.
U okviru projekta It’s My Life organizirane su radionice koje mladima pomažu razviti upravo te vještine koje su često presudne u svakodnevnom životu i svijetu rada. Kroz interaktivne aktivnosti sudionici uče kako komunicirati jasnije i samouvjerenije, kako rješavati konflikte, donositi odluke te kako upravljati stresom i emocijama.
Posebna vrijednost ovih radionica je u tome što nisu usmjerene samo na teoriju. Sudionici ne slušaju samo o tome kako bi nešto trebalo izgledati, nego imaju priliku kroz konkretne situacije isprobati nova ponašanja, vježbati komunikaciju i postupno jačati sigurnost u sebe. Upravo takav pristup često čini najveću razliku.
Zašto su socijalne vještine ključne za zapošljavanje?
„Socijalne vještine ne razvijaju se samo teorijski. One se razvijaju kroz iskustvo, kroz interakciju s drugima i kroz situacije u kojima mladi mogu isprobati nova ponašanja i dobiti podršku“, objašnjava psihologinja Ivana Belamarić iz Centra Sirius.
Dodaje kako su socijalne vještine ključne za zapošljavanje jer danas nije dovoljno samo imati znanje i stručne kompetencije, nego je jednako važno znati to znanje predstaviti i koristiti u odnosu s drugima.
“U gotovo svakom radnom okruženju od ljudi se očekuje da komuniciraju jasno, surađuju s kolegama, rješavaju nesuglasice, prilagođavaju se novim situacijama i preuzimaju odgovornost. Upravo zato socijalne vještine često čine razliku između osobe koja ima potencijal i osobe koja taj potencijal uspije pokazati i razviti u praksi. Kod mladih koji su dulje vrijeme izvan obrazovnog ili radnog sustava često nije problem samo manjak prilika, nego i gubitak sigurnosti u vlastite sposobnosti. Ako osoba ne vjeruje da se zna predstaviti, izraziti svoje mišljenje ili snaći u novoj sredini, puno će teže napraviti prvi korak prema poslu. Zato razvoj socijalnih vještina nije važan samo za zapošljavanje, nego i za jačanje samopouzdanja, osjećaja kompetentnosti i spremnosti da se mlada osoba ponovno aktivno uključi u društvo i svijet rada”, rekla je Ivana Belamarić.
Siguran prostor za rast
Radionice su osmišljene kao siguran i podržavajući prostor u kojem sudionici mogu slobodno govoriti o vlastitim iskustvima, strahovima i izazovima. Za mnoge mlade to je prvi put da se nalaze u okruženju u kojem ih se ne procjenjuje isključivo kroz uspjeh ili neuspjeh, nego im se daje prostor da uče vlastitim tempom.
U takvom okruženju razvija se nešto što je često temelj svake promjene — osjećaj sigurnosti. Kada mladi osjete da mogu pogriješiti, pitati, pokušati ponovno i biti prihvaćeni, tada se otvara prostor za stvarni razvoj. Kroz grupne vježbe, praktične primjere i zajednički rad, oni postupno uče kako bolje razumjeti sebe, ali i druge oko sebe.
Od unutarnje sigurnosti do spremnosti za posao
Kroz ovakve aktivnosti sudionici ne razvijaju samo bolje komunikacijske obrasce, nego i dublje razumijevanje vlastitih emocija, reakcija i potencijala. Uče prepoznati kako reagiraju pod pritiskom, kako se nositi s nelagodom i kako se zauzeti za sebe na zdrav i konstruktivan način.
Upravo ta unutarnja promjena često je ključna za sljedeći korak. Kada se poveća sigurnost u sebe, raste i spremnost za traženje posla, razgovore s poslodavcima, uključivanje u timove i preuzimanje novih odgovornosti. Drugim riječima, razvoj socijalnih vještina ne pomaže samo pri zapošljavanju, on pomaže mladima da ponovno osjete da mogu sudjelovati, doprinositi i graditi svoj put.
U vremenu u kojem se zapošljivost često svodi na broj diploma i stavki u životopisu, važno je podsjetiti da su ljudske vještine jednako važne. Ponekad upravo one postaju most između nesigurnosti i prve prave prilike.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Jeste li čuli za pojam NEET mladi? Tko ih vidi, čuje i vraća im osjećaj smjera?