Starenje mozga ne primjećujemo jednako lako kao bore na licu ili ukočena koljena, osim povremenog „praznog hoda” u sjećanju. No, za neurologe i neuropsihologe, koji svakodnevno rade s ozljedama i kognitivnim poremećajima, očuvanje vlastitog mozga na duge staze nije samo profesionalni interes, već životna misija.
Kako ističe dr. Antonio Puente, klinički neuropsiholog i glavni psiholog na Sveučilištu George Washington, zdrav mozak nije rezultat jednog dodatka prehrani ili kratkotrajnog trenda, već cjeloživotnog načina života.
„Radi se o nizu malih promjena u ponašanju koje, s vremenom, čine veliku razliku”, napominje dr. Puente.
A to uključuje ne samo što radimo, već i što izbjegavamo. U nastavku donosimo pet svakodnevnih navika koje neurolozi svjesno preskaču kako bi očuvali mentalnu bistrinu i dugoročno zdravlje mozga:
1. Ne sjede satima bez kretanja
Kretanje je gorivo za mozak. Redovita tjelovježba potiče protok krvi i povećava mentalnu jasnoću, a čak i kratke šetnje tijekom dana mogu značajno smanjiti rizik od demencije. Dr. Puente, primjerice, svakodnevno biciklira 16 kilometara do posla, dok njegov kolega dr. Luis Compres Brugal koristi svaku pauzu za šetnju na suncu i svježem zraku. Savjet: svakih sat vremena ustanite, protegnite se, prošećite – mali pokreti, veliki učinci.
2. Ne uzrujavaju se zbog sitnica
Stres je neizbježan, ali način na koji reagiramo na njega izravno utječe na mozak.
„Svaki put kad se previše uzrujamo, pokrećemo lančanu reakciju hormona i neurotransmitera koji opterećuju mozak,“ objašnjava dr. Claudia Muñoz, neurologinja iz Kalifornije.
Iako sam stres ne uzrokuje demenciju, kronično reagiranje na male frustracije može dugoročno oslabiti moždane veze i povećati kognitivni umor. Savjet: birajte svoje bitke. Tišina i smirenost često su najbolja prevencija.
3. Ne uskraćuju si san
Za dr. Shae Dattu, neurologinju specijaliziranu za traume mozga na NYU Langone Hospital, sedam do osam sati sna svake noći nije luksuz već nužnost. Tijekom sna mozak čisti nakupljene toksine putem tzv. glimfatičkog sustava i pohranjuje sjećanja. Nedostatak sna, kaže dr. Puente, znači i slabije pamćenje, lošije raspoloženje i smanjenu sposobnost učenja. Savjet: priuštite si sat vremena prije spavanja bez ekrana, prigušeno svjetlo i samo jednu jutarnju kavu.
4. Ne voze bicikl (ni romobil) bez kacige
Jedna nezgoda može promijeniti sve. Čak i manja ozljeda glave, poput potresa mozga, može povećati rizik od demencije kasnije u životu. Zbog toga dr. Puente nikada ne sjeda na bicikl ili električni romobil bez kacige. Savjet: zaštiti mozak kao što štitiš bilo koji drugi vitalni organ.
„Ozljeda mozga ne mijenja samo tvoj dan, može promijeniti cijeli tvoj život,“ upozorava.
5. Ne piju (gotovo nikad) alkohol
Iako je čaša vina često sinonim za opuštanje, sve više istraživanja pokazuje da čak i umjereno pijenje može oštetiti moždane stanice. Dr. Datta potpuno je prestala piti gotovo dvije godine, dok dr. Puente alkohol izbjegava u potpunosti. Razlog? Nova istraživanja pokazuju da čak i male količine alkohola mogu narušiti strukturu i funkciju mozga, povećavajući rizik od demencije. Savjet: pravi reset ne dolazi iz čaše, već iz svjesnog odmora, sna i brige o tijelu.
Naravno, nitko ne može izbjegavati sve rizične navike. I najbistriji mozgovi ponekad preskoče tjelovježbu, izgube živce ili popiju koktel previše. No, kako kaže dr. Puente: „Ključno je imati svijest o rizicima i donositi odluke s namjerom.“ Drugim riječima, briga o mozgu ne znači savršenstvo, već dosljednost. Mali, svjesni izbori danas za jasan, fokusiran i miran um sutra.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju: higijena uma jednako je važna kao i higijena tijela