Ponekad problem nije u nama, nego u prostoru u kojem provodimo velik dio dana. Ako vam se događa da vas u uredu počnu mučiti kihanje, peckanje očiju, glavobolja, umor, vrtoglavica ili osjećaj “magle u glavi”, a simptomi popuste čim izađete iz zgrade, moguće je da se radi o onome što se naziva sindrom bolesne zgrade.
Američka Agencija za zaštitu okoliša opisuje ga kao skup akutnih zdravstvenih i komfornih tegoba koje se povezuju s boravkom u određenoj zgradi, bez jednog jasno utvrđenog uzroka. Tipični simptomi uključuju glavobolju, iritaciju očiju, nosa i grla, suhu ili svrbljivu kožu, vrtoglavicu, mučninu, poteškoće s koncentracijom, umor i osjetljivost na mirise, a mnogi ljudi prijavljuju olakšanje ubrzo nakon izlaska iz prostora.
Iako naziv zvuči dramatično, riječ nije o jednoj bolesti s jasnim testom ili jednom dijagnozom. Svjetska zdravstvena organizacija još je 1980-ih opisivala ovaj fenomen kao obrazac simptoma povezan s izloženošću različitim unutarnjim čimbenicima poput kvalitete zraka, rasvjete, buke i kemikalija. Danas se i dalje smatra svojevrsnim “kišobran pojmom”, upravo zato što se simptomi mogu pojaviti iz više razloga istodobno.
Što u zgradi može biti okidač?
Najčešći sumnjivci su loša ventilacija, prašina, plijesan, hlapivi kemijski spojevi iz tepiha, ljepila, boja, namještaja ili izolacijskih materijala, ali i fizičke karakteristike prostora koje se često podcjenjuju. Jaka fluorescentna ili zasljepljujuća rasvjeta, nedostatak prirodnog svjetla, neugodna temperatura, propuh, suh zrak, mirisi i psihološki stres mogu također pridonijeti simptomima ili ih pojačati. EPA izričito navodi da se tegobe ne moraju odnositi samo na kvalitetu zraka, nego i na rasvjetu, buku, toplinsku nelagodu, vibracije i psihološki stres.
Važno je i to da svi ne reagiraju jednako. Netko može mjesecima raditi u prostoru bez većih problema, dok će druga osoba već nakon desetak minuta osjetiti glavobolju, mučninu ili iritaciju kože. Upravo ta individualna osjetljivost jedan je od razloga zašto se sindrom bolesne zgrade često podcjenjuje ili pogrešno shvaća kao pretjerivanje.
Koji su simptomi najčešći?
Najčešće se spominju:
- glavobolja
- umor i pospanost
- osjećaj težine u glavi ili “brain fog”
- peckanje ili suhoća očiju
- kihanje, začepljen nos i iritacija grla
- suha, osjetljiva ili svrbljiva koža
- vrtoglavica i mučnina
- poteškoće s fokusom i koncentracijom
Noviji pregled literature objavljen u časopisu Indoor and Built Environment navodi da se sindrom bolesne zgrade povezuje s glavoboljama, umorom, malaksalošću i mučninom, dok EPA među ključnim simptomima također ističe iritaciju sluznica, umor i osjetljivost na mirise.
Zašto istraživanja pokazuju da žene češće prijavljuju simptome?
Ovo je jedna od zanimljivijih i osjetljivijih tema. Više istraživanja tijekom godina pokazalo je da žene češće prijavljuju simptome povezane sa sindromom bolesne zgrade nego muškarci. To nije novi nalaz: još starije studije na uredskim radnicima bilježile su da žene češće navode umor, iritaciju očiju, suhu kožu i druge skupine simptoma.
Zašto je to tako, još nije sasvim jasno. Znanstvenici spominju više mogućih objašnjenja: razlike u osjetljivosti na kemikalije i alergene, drukčiji doživljaj temperature i rasvjete, veću učestalost nekih imunoloških i autoimunih stanja, ali i razlike u radnim uvjetima te društvenim očekivanjima. Sustavni pregled literature objavljen 2024. zaključio je da žene češće prijavljuju simptome sindroma bolesne zgrade, a autori su kao moguće razloge naveli društvene uloge, nižu toleranciju na hladnoću i veću kemijsku osjetljivost.
Drugim riječima, nije riječ o tome da žene “pretjeruju”, nego da postoji obrazac koji se u istraživanjima ponavlja dovoljno često da ga nije moguće ignorirati.
Što možete napraviti ako sumnjate da vas uredski prostor čini bolesnima?
Prvi korak je vrlo praktičan: pokušajte promatrati obrazac. Ako se simptomi javljaju isključivo ili uglavnom u određenoj zgradi, na određenom katu ili čak u određenoj prostoriji, a smanjuju se kad odete kući ili van, to je važan trag. EPA upravo vremensku povezanost simptoma s boravkom u zgradi navodi kao jedan od ključnih pokazatelja.
Dobro je i voditi kratke bilješke: kada se simptomi pojavljuju, gdje točno, koliko traju i što ih pogoršava. Takav dnevnik može pomoći da se uoči uzorak i lakše razgovara s poslodavcem ili liječnikom. Istraživači koji se bave ovom temom upravo to preporučuju kao jedan od najkorisnijih praktičnih koraka.
Osim toga, može pomoći:
- bolja ventilacija ili premještaj bliže prozoru
- redovitije čišćenje površina i uklanjanje prašine
- prilagodba rasvjete i smanjenje odsjaja na ekranu
- češće kratke pauze i izlazak na zrak
- prijava problema nadređenima ili službi zaduženoj za radni prostor
EPA i novija istraživanja pokazuju da poboljšanje ventilacije, kvalitete unutarnjeg zraka i općih uvjeta u zgradi može smanjiti simptome i poboljšati dobrobit zaposlenika.
Sindrom bolesne zgrade možda nema jednostavnu dijagnozu, ali to ne znači da tegobe nisu stvarne. Ako se tijelo redovito “buni” čim uđete u određeni prostor, vrijedi ga poslušati. Ured bi trebao biti mjesto u kojem možemo raditi, a ne prostor iz kojeg izlazimo iscrpljeni, upaljenih očiju i s osjećajem da jedva čekamo udahnuti zrak vani.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kad i od hobija radimo posao: ima li kraja hustle kulturi?