Postoji jedan faktor dugovječnosti koji je toliko jednostavan, toliko ljudski i toliko duboko ukorijenjen u našoj biologiji da ga često uzimamo zdravo za gotovo – naši odnosi.
Nakon 35. godine, kada većina ljudi žonglira između obitelji, posla, ambicija i brige o zdravlju, prijateljstva postaju prva stvar koja stradava. Ali upravo u toj fazi života, znanost nam poručuje nešto važno: Ljudi koji njeguju kvalitetne odnose žive duže, zdravije i sretnije i to u većoj mjeri nego oni koji brinu o prehrani, suplementima ili fitnessu.
To nije pretjerivanje. To su podaci najdugovječnije studije o zdravlju i sreći na svijetu.
Što kaže Harvardska studija o 85 godina dugoj sreći?
Harvard Study of Adult Development, koja traje već više od 85 godina, došla je do kristalno jasnog zaključka: Najbolji prediktor dugovječnosti nije kolesterol, genetika ni financijska sigurnost, nego kvaliteta naših odnosa.
Ljudi koji imaju bliske, pouzdane, podržavajuće odnose imaju 50% manji rizik od preuranjene smrti, rjeđe pate od demencije, imaju jači imunološki sustav, lakše se oporavljaju od bolesti i imaju niže razine kroničnog stresa. Prema studiji, emocionalna povezanost doslovno djeluje kao biološki štit.
Zašto baš nakon 35?
Jer tada počinje nova životna faza u kojoj društveni krug prirodno postaje uži, ne trpimo površna prijateljstva, kvalitetu preferiramo nad kvantitetom, počinjemo prepoznavati tko nas puni, a tko troši, shvaćamo da mentalna higijena znači životnu higijenu…
Znanost kaže da naše tijelo doslovno osjeća kada nije samo. U prisutnosti ljudi kojima vjerujemo, mozak luči oksitocin (hormon povezanosti) koji smanjuje kortizol, regulira krvni tlak, umiruje autonomni živčani sustav i štiti mozak od starenja.
Drugim riječima, dobar prijatelj je poput suplementa za dugovječnost, ali jačeg, dugotrajnijeg i prirodnijeg.
Prijateljstva su oblik emocionalne prehrane
Nakon 35. godine kvalitetan odnos postaje mnogo više od društvenog života, on postaje regenerativan jer vraća energiju, regulirajući jer smiruje živčani sustav, identitetski važan jer nas podsjeća tko smo u svojoj srži, zaštitnički jer smanjuje rizik od depresije, tjeskobe i usamljenosti, te poticajan jer hrani rast, promjene i hrabrost.
Upravo je usamljenost, a ne kolesterol, jedan od najvećih faktora rizika za preuranjenu smrt. Svjetska zdravstvena organizacija to uspoređuje s pušenjem 15 cigareta dnevno. Prijateljstva su emocionalna, mentalna i biološka zaštita koja nas doslovno održava zdravijima i živima.
Kako prakticirati slowliving kroz odnose?
Slowliving nas uči da odnosi nisu projekt, nego praksa, odnosna higijena koja se njeguje svakodnevno, malim gestama.
Kako to izgleda u praksi? Uspori da bi mogao čuti – kvaliteta komunikacije raste kada prestanemo žuriti prema idućoj obavezi. Ritualiziraj odnose – tjedna šetnja, mjesečna večera, godišnja tradicija, ponavljanje stvara povezanost. Mikro trenutci su važni – kratka poruka, GIF, šalica kave na putu do posla, sve to jača osjećaj pripadnosti. Biraj ljude koji ti reguliraju živčani sustav – nakon 35., to postaje ključ emocionalnog zdravlja. Budi osoba s kojom je lako disati – dobri prijatelji ne trebaju savršenstvo, već trebaju prisutnost.
Dug život nije samo brojka
Možeš investirati u vitamine, treninge, biohakere i dodatke prehrani. Sve je to vrijedno. Ali ako pritom zanemariš odnose, tijelo to osjeti. Ako njeguješ odnose, tijelo to pamti.
Od 35. nadalje, prijateljstva postaju naš glavni izvor vitalnosti. Ne kao luksuz, nego kao biološka potreba. A možda je upravo zato dugovječnost uvijek bila, više od svega, ljudska priča.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Što je za njih prijateljstvo otkrile su nam dvije dugogodišnje prijateljice