Imati znatno više djece od prosjeka ili ne imati nijedno? Nova je studija pokazala da je da je odgovor na ovo pitanje povezan s kraćim životnim vijekom i bržim biološkim starenjem.
Istraživanje je vodio tim sa Sveučilišta u Helsinkiju, a autori naglašavaju kako ovo nije savjet pojedincima, već statistička povezanost na razini populacije, a koja se uklapa u neke evolucijske teorije.
U pozadini je, između ostalog, tzv. teorija “disposable soma” (trošnog tijela), koja kaže kako organizam ima ograničene resurse poput vremena i energije pa veće ulaganje u reprodukciju može značiti manje resursa za “održavanje i popravke” tijela – što se potencijalno može odraziti na dugovječnost.
Kako objašnjava biologinja Mikaela Hukkanen, “kad se velika količina energije uloži u reprodukciju, ona se oduzima mehanizmima održavanja i obnove, što može smanjiti životni vijek”.
Kako je studija provedena?
Istraživači su analizirali podatke o 14.836 žena blizanki, zbog što manjeg utjecaja genetskih razlika. Kod 1.054 sudionice dodatno su procijenjeni i markeri biološkog starenja. Sudionice su podijeljene u skupine prema tome koliko su djece rodile i u kojoj životnoj dobi.
Što je studija otkrila?
Najnepovoljniji ishodi, u smislu biološkog starenja i rizika smrtnosti, zabilježeni su u dvije krajnosti:
- kod žena koje nisu rodile nijedno dijete
- kod žena u skupini s najvećim brojem djece (prosječno 6,8)
Najpovoljniji rezultati zabilježeni su u skupini s “prosječnim” brojem djece:
- oko 2 do 3 djece
- trudnoće uglavnom u rasponu od 24. do 38. godine
Zanimljivo, žene koje su rađale vrlo rano također su pokazivale znakove bržeg biološkog starenja i kraćeg života, ali se ta razlika uglavnom smanjila kad su istraživači u obzir uzeli druge čimbenike poput konzumacije alkohola i BMI-ja. No povezanost za skupinu bez djece i za skupinu s vrlo velikim brojem djece ostala je prisutna i nakon kontrole drugih faktora.
Što to znači, a što ne znači?
Autori podsjećaju da ovo ne dokazuje uzrok i posljedicu. To što su u skupini bez djece zabilježeni lošiji ishodi nije u skladu s teorijom “trošnog tijela”, pa istraživači pretpostavljaju da bi ulogu mogli imati i neizmjereni čimbenici, primjerice postojeća zdravstvena stanja koja mogu utjecati i na plodnost i na zdravlje kasnije u životu.
Epigenetičarka Miina Ollikainen ističe da biološko starenje može ostaviti mjerljiv trag puno prije starije dobi, ali i jasno poručuje: nitko ne bi trebao mijenjati svoje osobne planove o djeci na temelju ovih nalaza.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Povezanost se ne gubi u prijevodu: mozgovi mame i djeteta usklađuju se tijekom igre