Dugo se vjerovalo da se mozak s godinama samo troši. Danas znamo da se on – ako mu damo prave poticaje – može razvijati i jačati kroz cijeli život. To omogućava neuroplastičnost, sposobnost mozga da stvara nove veze, nadoknađuje oštećenja i prilagođava se iskustvima.
“Mozak nije organ koji se troši, već organ koji se gradi”, naglašava akademkinja i neuropsihijatrica dr. Vida Demarin. “Potrebno ga je svakodnevno poticati, trenirati, hraniti i štititi.”
Mozgu trebaju izazovi
Neuroplastičnost je proces u kojem mozak stvara nove neuronske veze kao odgovor na nova znanja, navike i okolnosti. Svaki put kada naučimo nešto novo, različiti dijelovi mozga se povezuju. Ponavljanjem tih iskustava, veze postaju jače – stvaramo tzv. kognitivnu rezervu. Što više učimo i doživljavamo, to je mozak otporniji na propadanje, uključujući i ono uzrokovano demencijom ili Alzheimerovom bolešću.
Kako ostati “moždano fit”? Treba aktivno ulagati u sebe – čitati, učiti jezike, rješavati zadatke, istraživati, putovati. Fizička aktivnost također igra veliku ulogu: istraživanja pokazuju da redovito kretanje povećava volumen hipokampusa, dijela mozga važnog za pamćenje. Vježbanje smanjuje stres i upale, a potiče proizvodnju neurotrofina – proteina koji pomažu neuronima da rastu i preživljavaju.
Druženje kao mentalna hrana
Mi smo društvena bića. Kroz odnose razvijamo empatiju, pamćenje, pažnju, komunikacijske vještine – sve to stimulira mozak. Kad razgovaramo, šalimo se ili dijelimo iskustva, mozak stvara nove sinapse i jača postojeće mreže. To je prirodni oblik “treninga” mozga.
“Druženje nije samo stvar emocija – to je vitalna funkcija za zdravlje mozga”, ističe dr. Demarin. “Mi jedni s drugima živimo, a ne jedni pokraj drugih. A prijateljstva su dragocjena za naš wellbeing.“
Istraživanja pokazuju da samo deset minuta društvene interakcije može poboljšati kognitivne funkcije. Usamljenost, s druge strane, povećava rizik od mentalnog propadanja i prerane smrti.
Odnosi s ljudima, razgovor, dijeljenje doživljaja i emocija aktiviraju razne dijelove mozga, potiču stvaranje novih sinapsi i usporavaju kognitivni pad..
Prevencija demencije s pomoću neuroplastičnosti koja počinje na vrijeme
Neuroplastičnost je naš prirodni obrambeni mehanizam protiv starenja mozga. “Mozgu treba sve: pravilna prehrana, kretanje, kvalitetan san, pozitivno razmišljanje i odnosi s drugima”, podsjeća dr. Demarin.
Zato već danas možemo birati male navike koje dugoročno znače puno:
– učiti nešto novo
– kretati se svakodnevno
– redovito se družiti
– meditirati ili opuštati se
– jesti zdravo i spavati dovoljno
Sve to pomaže mozgu da ostane oštar, elastičan i snažan i u poznim godinama, dok s druge strane, dugotrajan stres, loša prehrana i izolacija – sve to slabi moždane mreže i ubrzava kognitivno propadanje.
Mozak se ne troši – on se gradi
Mozak nije pasivan organ koji čeka da ga vrijeme istroši. On se stalno mijenja, prilagođava i raste. Na nama je da mu damo poticaje. Neuroplastičnost je više od znanstvenog pojma – to je poziv da svaki dan budemo mentalno živi, kreativni, društveno povezani i svjesno prisutni.
Kao što kaže dr. Vida Demarin: “Mozak ne voli dosadu. A ništa ga ne hrani kao ljudi.”
Svaki izazov, nova vještina, putovanje, razgovor, igra – sve to mozak koristi kao alat za rast. Nije važno imamo li 30 ili 70 godina – ako stimuliramo mozak, on odgovara. Zato – učite, krećite se, dovoljno spavajte i družite se. Ne zbog discipline, nego zato što je to ulaganje u vašu dugoročnu bistrinu, prisutnost i otpornost.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels