Dovoljno je nekoliko minuta na Instagramu ili TikToku i gotovo sigurno ćeš naletjeti na programe koji obećavaju “hormonalni reset” – posebne dijete, dodaci prehrani ili 30-dnevni režimi koji navodno rješavaju umor, moždanu maglu, tvrdokorno debljanje i promjene raspoloženja. Ideja brisanja ploče i povratak u savršenu ravnotežu zvuči primamljivo. Ali rade li hormoni uopće tako?
Kratko rečeno: ne baš. Koncept brzog hormonskog “reseta” često promašuje suštinu, što su hormoni i kako tijelo već stalno radi na njihovoj regulaciji. Kako objašnjava endokrinologinja dr. med. Deena Adimoolam, tijelo nije sustav kojem treba restart izvana, nego ima vlastite senzore i kočnice koje neprestano prilagođavaju razine hormona.
Što su hormoni i kako rade?
Hormoni su kemijski glasnici. Oni šalju poruke različitim dijelovima tijela: što da rade, kada i kojim intenzitetom. Utječu na gotovo sve velike sustave, metabolizam, rast, reprodukciju, san, raspoloženje i još mnogo toga. Stvaraju ih žlijezde (hipofiza, nadbubrežne žlijezde, gušterača…), a zajedno čine endokrini sustav.
Primjer iz svakodnevice: pojedeš sladoled, šećer u krvi poraste, a gušterača izluči inzulin. Inzulin kaže stanicama da preuzmu dio šećera i iskoriste ga za energiju ili ga pohrane i tako se razina šećera stabilizira. To je endokrina regulacija u realnom vremenu.
Zašto ideja “reseta” zvuči dobro, ali nije medicinski logična
Hormoni se prirodno mijenjaju tijekom dana, ciklusa, životnih faza i pod utjecajem sna, stresa, prehrane, bolesti. No to nije kaos, nego fluktuacija s logikom. Tijelo koristi povratne petlje, pozitivne i negativne, kao unutarnji sustav “provjere i ravnoteže”:
- ako je nekog hormona previše – tijelo usporava proizvodnju
- ako ga je premalo – tijelo potiče proizvodnju
Zato “reset” u smislu “vratimo sve na nulu” zapravo ne odgovara načinu na koji endokrini sustav funkcionira. Štoviše, pokušaji da se hormone pogura naglo i agresivno (stroge detoks dijete, ekstremno mršavljenje, pretjerivanje s dodacima) mogu tijelu biti dodatni stres i pogoršati simptome, umjesto da ih poprave.
Zašto se toliko ljudi uopće bavi hormonima?
Jer su simptomi stvarni i frustrirajući. Umor, pad energije, promjene težine, gubitak kose, promjene raspoloženja, moždana magla, loš san, promjene ciklusa, plodnost… sve su to tegobe koje se preklapaju s raznim uzrocima. U takvim situacijama hormoni postanu jednostavno objašnjenje, iako često nisu jedini ili glavni krivac.
Posebno je osjetljivo razdoblje perimenopauza (godine prije zadnje menstruacije), upravo tada mnoge žene počinju osjećati cijeli niz promjena i logično je poželjeti brzo rješenje. Ginekologinja dr. med. Taniqua Miller (certificirana za područje menopauze) naglašava da postoje pristupi koji mogu ublažiti simptome, ali to nije reset, nego podrška tijelu kroz promjenu.
Oprez s dodacima: “prirodno” ne znači automatski sigurno
Jedan važan dio priče su dodaci prehrani koji se na društvenim mrežama često predstavljaju kao univerzalno rješenje. Dr. Adimoolam posebno upozorava na tzv. adaptogene, jer u nekim slučajevima mogu izazvati ili pogoršati stvarne hormonske smetnje, umjesto da ih riješe.
Stvarne hormonske neravnoteže najčešće nastaju zbog medicinskog stanja organa koji taj hormon proizvodi (npr. dijabetes tipa 2 uključuje inzulinsku disfunkciju; neka druga stanja su rjeđa). U takvim slučajevima “detoks” i restrikcije nisu rješenje, nego ciljana dijagnostika i terapija.
Bolji pristup: podrška
Umjesto pokušaja da direktno manipuliramo hormonima, sigurnija i učinkovitija strategija je podržati ono što tijelo već radi:
- San – Hormoni povezani s apetitom, stresom i oporavkom vole ritam. Ne savršenstvo, nego dosljednost.
- Stres (ne “makni stres”, nego smanji opterećenje) – Kronični stres može pojačati simptome i “zamutiti” sliku. Cilj je regulacija: mikro pauze, šetnja, disanje, terapija, granice.
- Hrana (uravnoteženo) – Dovoljno proteina, vlakana, zdravih masnoća i redovitih obroka često napravi više od bilo kojeg programa.
- Kretanje – Nije poanta ubiti se treningom 30 dana. Poanta je stabilnost: hodanje, snaga, mobilnost. Ono što možeš ponavljati.
- Težina i ekstremi – Ekstremno mršavljenje i restriktivne dijete mogu tijelu biti stres i narušiti ciklus, energiju i raspoloženje.
- Smanji izloženost endokrinim disruptorima (EDC) – Endocrine Society preporučuje izbjegavanje kemikalija koje mogu ometati endokrini sustav, poput nekih ftalata i BPA (npr. ne grijati hranu u plastici), određenih pesticida i sl.
Ako se osjećaš “off”, to nije nešto što treba ignorirati, ali nije ni trenutak za impulzivno kupovanje rješenja. Hormoni nisu prekidač koji resetiraš, oni su dinamičan sustav koji se cijeli dan prilagođava.
Umjesto “reseta”, pitaj se nježnije i korisnije pitanje: Što mom tijelu trenutno treba da lakše regulira ono što već zna regulirati? A ako simptomi traju, pojačavaju se ili te brinu, najpametniji korak je provjera sa stručnom osobom prije bilo kakvih režima ili dodataka.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Hormoni i dugovječnost: Što se mijenja nakon 35. i kako podržati tijelo na prirodan način