Anksioznost najčešće povezujemo sa stresom, obrascima mišljenja i životnim okolnostima i to s razlogom. No sve češće se otvara još jedan kut gledanja: može li dio priče biti i u prehrani, odnosno u nutrijentima koji podržavaju rad mozga?
Upravo je to potaknulo novo istraživanje o kolinu, hranjivoj tvari koja je dugo bila “ispod radara”, a sada se sve češće spominje u kontekstu mentalnog zdravlja.
Što je kolin i zašto je važan?
Kolin je nutrijent koji tijelu treba za niz ključnih funkcija: izgradnju staničnih membrana, proizvodnju DNA i normalnu živčanu funkciju. Također je sirovina za acetilkolin, neurotransmiter koji sudjeluje u procesima poput pamćenja, fokusa i regulacije raspoloženja. Iako ga tijelo može stvoriti u malim količinama, većinu ipak trebamo unijeti hranom.
Što nova istraživanja sugeriraju o vezi kolina i anksioznosti?
Znanstvenici danas, zahvaljujući naprednim metodama snimanja mozga, mogu pratiti određene kemijske spojeve u moždanom tkivu “u stvarnom vremenu”. U meta-analizi koja je obuhvatila više od 20 studija, istraživači su uočili da osobe s anksioznim poremećajima češće imaju niže razine ukupnih spojeva koji sadrže kolin (tCho) u nekim područjima mozga, uključujući prefrontalni korteks, regiju važnu za donošenje odluka i regulaciju straha i stresnog odgovora.
Jedna od hipoteza je da kronično povišena uzbuna organizma (dugotrajna anksioznost) može brže trošiti određene resurse, pa se kolin i srodni spojevi potencijalno češće “prazne”. No to je i dalje hipoteza.
Što ovo znači, a što ne znači
Ovo nije priča o čudotvornom nutrijentu koji liječi anksioznost. I sami autori naglašavaju: povezanost nije isto što i uzrok. Ne možemo reći uzrokuje li manjak kolina anksioznost ili anksioznost dovodi do promjena u kolinu u mozgu, moguće je i jedno i drugo, ili nešto treće.
Zato se kolin ne smije promatrati kao zamjena za terapiju, lijekove ili stručnu pomoć. Ali može biti koristan podsjetnik na širu sliku: mozak nije odvojen od tijela, a mentalno zdravlje često je povezano s temeljnim stvarima poput sna, kretanja, stabilnog šećera u krvi i kvalitetne prehrane.
Koliko kolina nam je potrebno?
Prema američkom NIH-u, okvirna dnevna preporuka iznosi 425 mg za žene i 550 mg za muškarce. Tijekom trudnoće i dojenja potrebe rastu. Dobra vijest je da je kolin dostupan u namirnicama koje većina ljudi lako uklapa u jelovnik.
Najbolji izvori kolina uključuju:
- Jaja (posebno žumanjak)
- Piletinu, puretinu, nemasnu govedinu (iznutrice imaju posebno visok sadržaj)
- Ribu (npr. losos, bakalar, tilapija)
- Mlijeko i mliječne proizvode
- Od biljnih opcija: soja (edamame, tofu), brokula, cvjetača, prokulice, krumpir, grah, kvinoja
Ako razmišljate o suplementima, posebno ako ste trudni, dojite ili imate zdravstvene tegobe i terapiju, najpametnije je posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom prije uvođenja dodataka prehrani.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: 3 razloga zašto ponekad osjećamo anksioznost u vezi, čak i kad je sve dobro