U svijetu u kojem zdravlje često počinjemo cijeniti tek kad ga izgubimo, Mateo Ćorluka godinama pokušava okrenuti perspektivu. Kao medicinski tehničar na hitnom prijemu KBC-a Rebro, iz prve je ruke svjedočio krajnjim posljedicama loših životnih navika – onim trenucima kada je medicina prisiljena reagirati, a ne prevenirati. Upravo iz te stvarnosti izrastao je Human LAB, podcast i edukativna platforma koja zdravlje promatra kao dugoročan, svjestan i osoban proces.
Human LAB nije nastao iz trenda, već iz frustracije pasivnim odnosom prema vlastitom tijelu i zdravlju. Kroz razgovore s liječnicima, znanstvenicima, sportašima i stručnjacima iz različitih područja, Mateo pokušava premostiti jaz između znanstvenih spoznaja i njihove primjene u svakodnevnom životu – bez ekstremizma, bez magičnih rješenja, ali s jasnim prioritetima.
U ovom razgovoru govori o počecima Human LAB-a još 2019. godine, iskustvu rada na hitnom prijemu, medicini budućnosti, dugovječnosti koja ne smije postati kazna, osobnim praksama poput hladnih kupki i važnosti sporijeg, svjesnijeg življenja u ubrzanom svijetu. Razgovor koji podsjeća da zdravlje ne počinje u čekaonici – nego puno ranije.
POČECI HUMAN LAB PODCASTA
Kako je nastala ideja za podcast i što te motiviralo da ustraješ u njegovom razvoju svih ovih godina? Danas si, uz podcast, izgradio i edukativnu platformu Human LAB Hub – možeš li reći malo više o tome, te o planovima za budućnost?
Human LAB je nastao iz frustracije pasivnim pristupom zdravlju. Pomalo iz sebičnih razloga tražio sam način da dođem do odgovora stručnjaka prvenstveno za sebe. A sve to sam htio podijeliti s publikom koju zanimaju iste teme. Htio sam premostiti jaz između znanosti i svakodnevne primjene. Motivacija za ustrajnost dolazi iz povratnih informacija ljudi kojima su ti razgovori promijenili sada već i život, zdravlje ili mentalno stanje.
Human LAB Hub sada je Klub Zdravlja i dugovječnosti: To je prostor za sve koji žele preuzeti kormilo nad svojim zdravljem. Nije namijenjena samo biohakerima, već svima koji žele konkretne savjete i iskustva temeljene na dokazima naših članova. Budućnost: Donositi potpuno besplatan sadržaj i kvalitetne razgovore sa stručnjacima. Ući u još veću dubinu razgovora i tražiti što preciznije odgovore. Postoje planovi i o prvoj Human LAB konferenciji no to za sada neka ostane naša mala tajna.
ISKUSTVO S HITNOG PRIJEMA
Kao medicinski tehničar na Rebru, iz prve ruke susrećeš se s, kako si jednom rekao, „kroničnim posljedicama loših obrazaca ponašanja“. Koji su ti primjeri iz prakse ostavili najdublji trag i na koji su način oblikovali teme o kojima danas govoriš kroz Human LAB?
Na Rebru ne vidiš teoriju, vidiš krajnju točku loših navika. Najdublji trag ostavljaju ljudi koji su prekasno shvatili da su zdravlje mijenjali za novac ili status. To me naučilo da standardna medicina tj. reaktivna medicina izvrsno spašava živote u krizi, ali medicina budućnosti odnosno preventivna i personalizirana je ona koja gradi kvalitetan život. Human LAB je moj način da ljude “izvučem” iz čekaonica prije nego što u njih uopće moraju sjesti. Osim toga, moj doprinos društvu na hitnom prijemu je završio prije godinu dana.
Danas sam se okrenuo medicini budućnosti i na raznim područjima djelujem. Jedno od tih područja definitivno je Human LAB, uz to radim na projektu Metabolic Friendly centra za proaktivnu medicinu u dijagnostiku i liječenju metabolizma. Osim toga iskoristio bih priliku i rekao svim kolegama koji rade smjenski rad, a pogotovo na stresnim odjelima poput hitnog prijema, jedno veliko hvala za sve što čine svakoga dana. Samo oni znaju koliko je to!
DUGOVJEČNOST I MEDICINA
Human LAB se često bavi dugovječnošću i optimizacijom života. Koje sve teme obuhvaćaš kroz epizode podcasta i kako spajaš svoje medicinsko znanje s longevity pristupom, temama zdravlja i svakodnevnih životnih navika?
Spavamo li dovoljno? Kako se krećemo? Što unosimo u tijelo? Fokus je na četiri stupa: prehrana, tjelovježba, san i emocionalno zdravlje. Moja medicinska pozadina mi daje filter kroz koji provjeravam informacije. Naravno da neke stvari nadilaze moje znanje i prepušten sam vjerovati svojim gostima, no i dalje svaku informaciju nastojim preispitati dodatno. Longevity nije magična pilula nego set jasnih prioriteta, sa najviše pozitivnih učinaka. Što to znači?
Već je postala pomalo i floskula to da kada bi radili sve što je “zdravo” i za dugovječnost, dan bi nam se sastojao od 30-50 stavki koje vjerojatno niti ne bi stigli odraditi. I nije smisao u tome. Već pametno odabrati one najvažnije, s najvećim učinkom, i njih provoditi sustavno. A svaka od tih stavki ovisi o trenutnom stanju, mogućnostima i vremenu na raspolaganju. No ova osnova vrijedi za sve: trening, oporavak, prehrana i zdravi međuljudski odnosi su ključ kvalitetne dugovječnosti.
KLJUČNI UVIDI
U podcastu razgovaraš s liječnicima, znanstvenicima, sportašima i nutricionistima. Možeš li izdvojiti jednog gosta, epizodu ili konkretan uvid koji ti je osobno najviše promijenio pogled na zdravlje, dugovječnost ili kvalitetu života?
Teško je izdvojiti jednog i siguran sam da je to univerzalni odgovor kojeg bi svatko rekao. No recimo, ne tako davno, gost u podcastu mi je rekao izjavu koja mi se snažno urezala i trenutno mi je snažan motivator za sve što radim: “Za mnoge, dugovječnost je kazna”. Uzalud, ako i živimo 100 godina, ako su nam zadnjih 30 provedeni u krevetu. Tada mnogima dugovječnost postaje kazna. I znam mnoge koji su stava poput “ne želim živjeti 100 godina, to je kazna” ili “što će mi 100 godina ako sam u krevetu”. Danas takve izjave proizlaze iz neznanja i nejasnih ciljeva.
Cilj dugovječnosti više nije samo broj godina već i kvaliteta život. Ako jedno ne prati drugo onda definitivno jest dugovječnost kazna. No, to i ne mora biti tako. Naravno ako se za to potrudimo pomalo kroz čitav život.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
OSOBNE PRAKSE I HLADNE KUPKE
Poznat si po metodama poput hladnih kupki koje koristiš za jačanje mentalne čvrstoće. Koje prakse danas osobno primjenjuješ za bolji fokus, kognitivne sposobnosti i dugoročno zdravlje te longevity pristup – i kako ih uspijevaš uklopiti u svakodnevni život?
Hladne kupke koristim kao trening discipline. Upitni su svi drugi benefiti izlaganja hladnim kupkama, pogotovo kod nas rekreativaca. Ali meni definitivno služi kao podsjetnik na kraju dana, ma koliko životne okolnosti bile užasne i koliko smatrao da je dan katastrofa, i dalje može biti još veći očaj. A kada u tom trenutku vlastitom odlukom odabereš taj očaj onda sam sebi govorim da mogu sve podnijeti.
Osim toga moj tzv. “non-negotiable” je izlaganje jutarnjem svjetlu kroz šetnju. Aljaški malamut traži barem 3 dobre šetnje, pa nemam izbora. Tada koristim vrijeme da posložim svoje misli i krenem u dan po svojim uvjetima, a ne u kaosu. Ne pokušavam biti savršen, niti želim reći da sve savršeno radim. Nije u tome poanta. Treba svaki dan gledati iznova i procijeniti idem li u dobrom smjeru ili nešto trebam mijenjati. No jedno pravilo je vrlo praktično – nikada nemoj zabrljati dva dana za redom! Jedan dan možeš biti spontan i uživati, drugi dan si već na početku izgradnje nove navike koja ti ne ide u korist.
SLOW LIVING
Filozofija portala Slowliving.hr temelji se na ideji „živjeti bolje, ne brže“, što je blisko i vrijednostima koje često ističeš u Human LAB-u. Kako ti osobno definiraš taj pristup životu i što, prema tvom iskustvu, znači svjesno i održivo živjeti u suvremenom, ubrzanom svijetu?
Ima jedan izraz kojeg ću parafrazirati, a koji sjajno objašnjava filozofiju života kakvog nastojim živjeti: “Na putu zastani i pomiriši ružu”. Ako si prošao kroz život, a da nisi imao trenutke u kojima si zastao i uživao u trenutku, pomalo si propustio život. Nekada se dan pretvori u mirisanje ruža i to je skroz uredu. Ali nemoj da ti dan prođe a da nisi barem jednom stao i pomirisao ružu. A nadam se kako je jasno da ovo nema veze s ružama. Što više takvih trenutaka u kojima smo zastali i dali si prostora da uživamo, to ćemo imati osjećaj da duže živimo. Jer takve trenutke naš mozak rado zapamti.
Foto: privatna arhiva, Instagram
MOGLO BI VAS ZANIMATI I: Dr. Jeannette Gjurić za Slowliving: „Dugovječnost nije pitanje čarobne pilule, nego svakodnevnih izbora.“