Majin izbor: Uz “Vezenje” ćete jednostavno uživati u moći priča

by Anđela Sabranović
perzepolis

Jedan od mojih najdražih primjeraka devete umjetnosti sada je već kultni Perzepolis – strip-autorice, režiserke i književnice Marjane Satrapi (izdavač Fibra, u prijevodu Nikole Pezića). Marjane vas u ovom autobiografskom grafičkom romanu vodi na emotivno, pronicljivo i duhovito putovanje vlastitog odrastanja.

Iako nas je književnost već mnogo puta upoznavala s različitim i nezaboravnim sazrijevanjima djeteta u mladu osobu, ono što ovo čitateljsko iskustvo čini posebnijim zasigurno su sugestivni crteži, jedinstveni spoj teksta i slike te bogatstvo iranske kulture i povijesti, koje daje okvir jednom djetinjstvu i mladosti i čijoj povijesnoj neminovnosti pojedinac teško može umaknuti. Izmještenost glavne junakinje u vlastitoj domovini ili izvan nje suočavaju čitatelja s vlastitim predrasudama i manjkavostima u odnosu prema Drugome i drugačijim kulturama poput iranske, ali ga i podsjećaju na to da čitanjem ovakvih djela radimo korak naprijed u boljem razumijevanju i prihvaćanju onoga što nam je nepoznato i različito od naših ustaljenih predodžbi.

Predodžba daleko od stvarnosti

Najbolju preporuku za čitanje zapravo daje sama autorica: “Od tada se ova drevna i velika civilizacija povezuje jedino s fundamentalizmom, fanatizmom i terorizmom. Kao Iranka koja je više od polovice svog života provela u Iranu znam da je ta predodžba daleko od stvarnosti. To je razlog što mi je bilo toliko važno stvoriti Perzepolis. Vjerujem da ne valja čitav narod suditi po nedjelima nekolicine ekstremista. Također ne želim da budu zaboravljeni Iranci koji su izgubili živote u zatvorima, braneći slobodu, koji su poginuli u ratu protiv Iraka, koji su patili pod nizom represivnih režima, koji su bili prisiljeni napustiti svoje obitelji, pobjeći iz svoje domovine, pasti u zaborav.”

Osobni, povijesni i kulturološki kontekst važnog djela Perzepolis bitan je pri čitanju i razumijevanju ostalih djela Marjane Satrapi, između ostalog i grafičkog romana Vezenje (Fibra, u prijevodu Petre Hrebac), koji je, naizgled, crtan i pisan puno lepršavije i površnije od svojeg prethodnika. No, kažem, naizgled jer Satrapi i ovdje ostaje dosljedna u svojoj pronicljivosti i autentičnosti. Generacijski različit kružok iranskih žena osamljuje se na obiteljskim druženjima od muških članova i okuplja se uz čaj iz samovara “kako bi se prepustio svojoj omiljenoj zanimaciji: RAZGOVORU. Ali taj je razgovor također imao posebno značenje: tračanje drugih je luftanje srca…” I tako, riječima Krune Lokotara, “započinje pikantni i pomalo lascivni štafetni storytelling”.

Perzepolis i Vezenje

Žene se u dijeljenju priča međusobno ohrabruju i bez obzira na stupanj modernosti ili konzervativnosti stavova, osiguravaju si podršku i povjerenje. U jednoj ženama nametnutoj i kontroliranoj društvenoj zatvorenosti i čednosti, ovakva okupljanja imaju emancipacijski potencijal jer im pružaju prostor, slobodu i hrabrost da progovore o onome što ih se itekako tiče: seks, tjelesnost, mit o djevičanstvu, žudnja, nametnuti brakovi, preljubi i inzistiranja na pravim ljubavima.

Svaka od izgovorenih priča, bila ona komična ili dirljiva, izuzetno je ljekovita jer sadržava jedinstveno žensko iskustvo s kojim se može poistovjetiti ili barem suosjećati, neovisno o kulturi kojoj pripadamo. Samim šeherezadama u stripu, koje neumorno održavaju pripovijedanje, priča pomaže da se proventiliraju od silnih represija s kojima im se od rođenja kontroliraju tijela i umovi.

Dobro ćete se nasmijati

Nama čitateljima pak pružaju vrijednu perspektivu kroz koju možemo, riječima samih sudionica čajanke, luftati vlastite zapadnjačke predrasude o drugima, o kojima smo skloni, često samodopadno, donositi brzoplete zaključke. Pritom i uživamo jer u tome i jest moć priče – da joj se prepustimo, a slijedeći nit ovog dobro raspoloženog literarnog društvanca, nećete na kraju vezenja stići ni do kakvog romantičnog goblena, ali ćete se zato dobro nasmijati kada otkrijete pravo značenje integralnog veza.

Moglo bi vas zanimati i: “Djevojačke uspomene” na jedinstven način love život i vrijeme

Tekst i foto: Maja Janković, profesorica hrvatskog i češkog jezika i književnosti, te pasionirana čitateljica koja na Facebooku ima svoj kutak – Majin izbor

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!