Kad govorimo o karijeri, obično spominjemo obrazovanje, trud, talente i prilike. No, što ako dio naših profesionalnih sklonosti počiva dublje, u našoj biologiji? Novo istraživanje otvara intrigantno pitanje: koliko zapravo hormoni, a ne samo društvo, oblikuju našu karijeru i način na koji funkcioniramo na poslu?
Hormoni, interesi i odabir zanimanja
Znanstvenici s američkog sveučilišta Penn State proučavali su osobe s rijetkim endokrinim stanjem, kongenitalnom adrenogenitalnom hiperplazijom (CAH), koje uzrokuje povišene razine androgena, poznatih kao “muških hormona”.
Uspoređujući njihove karijerne interese s onima koji nemaju to stanje, otkrili su zanimljiv uzorak:
- žene s višim razinama androgena češće su birale karijere koje uključuju rad s objektima, tehnologijom ili brojevima, poput inženjerstva ili matematike;
- žene bez hormonalnih promjena češće su birale poslove usmjerene na interakciju s ljudima, poput obrazovanja, psihologije ili socijalnog rada.
Drugim riječima, biološki faktori mogu oblikovati ono što nas intuitivno “vuče” prema određenim vrstama poslova. Iako se možda čini da su interesi samo stvar odgoja i društva, ovo istraživanje pokazuje da i hormoni imaju glas u toj priči.
Kako hormoni utječu na ponašanje na poslu
Hormoni ne utječu samo na ono što nas zanima, već i na način na koji radimo. Primjerice:
- Kortizol, hormon stresa, može povećati fokus i produktivnost u kraćem roku, ali dugoročno smanjuje kreativnost i empatiju.
- Oksitocin, poznat kao “hormon povezanosti”, pomaže u timskom radu i povjerenju među kolegama.
- Testosteron može potaknuti natjecateljski duh i odlučnost, ali i impulzivnost ako je razina previsoka.
Zato ne čudi da različiti ljudi, s različitim hormonalnim “potpisima”, prirodno gravitiraju poslovima koji rezoniraju s njihovim biološkim ritmom, neki u strukturama, drugi u odnosima, treći u stvaranju.
Između biologije i slobodne volje
Ipak, važno je ne pojednostavljivati. Hormoni mogu imati utjecaj, ali oni nisu sudbina. Naš profesionalni put uvijek je spoj unutarnjih predispozicija i vanjskih okolnosti, kulture, podrške, obrazovanja i osobnih izbora. Biologija nam možda daje startnu poziciju, ali mi biramo smjer.
Ovakva saznanja, umjesto da nas ograniče, mogu nas osnažiti: razumijevanje vlastite biologije znači i bolje razumijevanje vlastitih potreba, ritmova i snaga. U svijetu u kojem često zaboravljamo slušati tijelo, možda je vrijeme da mu damo malo više prostora i u karijeri.
Znanost, intuicija i balans
Na kraju, nije važno jesmo li “programirani” da budemo bolji analitičari ili empatični komunikatori. Bitno je da radimo u skladu s vlastitim ritmom. Biologija može biti nit koja nas vodi, ali srce i svijest su oni koji tkaju priču, piše Volonte.
U doba kad sve više govorimo o balansu, radu s manje stresa i više smisla – možda upravo razumijevanje vlastite biološke prirode postaje ključni korak prema uspješnijem, ali i mirnijem životu.
Istraživanja pokazuju da i razina hormona varira kroz dan. Primjerice, testosteron i kortizol prirodno su viši ujutro, što može utjecati na koncentraciju i motivaciju. Zato se mnogima produktivnost smanjuje poslije 15 sata, dakle nije stvar u lijenosti, već u biologiji.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Orgazam smatramo velikim finalem, no ima onih kojima tijelo govori: „Idemo opet!“, zašto je to tako?