U suvremenom načinu života često se trudimo ići dalje, potisnuti neugodne emocije i zadržati funkcionalnost pod svaku cijenu. No tijelo ima drugačiju logiku od uma. Ono pamti. I reagira.
Sve je više istraživanja iz područja psihosomatike, neuroznanosti i tjelesno orijentirane terapije koja potvrđuju ono što mnogi intuitivno osjećaju: emocije ne nestaju same od sebe, one se izražavaju kroz tijelo.
Tijelo pamti ono što um pokušava zaboraviti
Kada doživimo stres, strah, tugu ili šok, naš živčani sustav ulazi u stanje pojačane pripravnosti. Mišići se stežu, disanje se mijenja, pažnja se sužava. Ako se takva stanja ponavljaju ili traju dugo, tijelo ih može zadržati kao obrazac.
To se često vidi kroz:
- kroničnu napetost u vratu, ramenima i leđima
- osjećaj težine u prsima ili trbuhu
- probavne tegobe bez jasnog organskog uzroka
- dugotrajni umor i osjećaj iscrpljenosti
Ne zato što je emocija zaglavljena u jednom mišiću, već zato što živčani sustav ostaje u stanju preživljavanja.
Fascija – most između emocija i tijela
Fascija je mreža vezivnog tkiva koja povezuje mišiće, organe i živčani sustav u jednu cjelinu. Ona reagira na kretanje, disanje, hidrataciju, ali i na dugotrajan stres.
Neki holistički i tjelesno-terapijski pristupi opisuju fasciju kao pamćenje tijela jer reagira na dugotrajnu napetost, mijenja elastičnost kod kroničnog stresa i sudjeluje u prijenosu osjeta i informacija.
Važno je naglasiti da ne postoji jednostavna karta emocija po dijelovima tijela, ali postoje obrasci koji se često ponavljaju u iskustvu ljudi.
Kako se emocije najčešće odražavaju u tijelu
Iako je svako tijelo individualno, u praksi se često primjećuju određene poveznice:
- Anksioznost – napetost u prsima, plitko disanje, nemir u trbuhu
- Tuga i potisnuta bol – osjećaj težine u prsima, umor, spuštena ramena
- Strah – zategnut donji dio leđa, zdjelica, noge
- Sram i krivnja – povlačenje tijela, napetost u trbuhu i dijafragmi
- Kronični stres – stalna mišićna napetost, glavobolje, problemi sa snom
Ovo nisu dijagnoze, već poziv na slušanje tijela.
Zašto emocionalni rad utječe na fizičko zdravlje
Kada se emocionalna stanja prepoznaju i dobiju prostor živčani sustav lakše prelazi iz stanja stresa u stanje oporavka, disanje se produbljuje, mišići se opuštaju, a tijelo dobiva signal sigurnosti. U tom stanju tijelo ima više kapaciteta za regeneraciju, san i ravnotežu.
Zato se u sve više terapijskih pristupa emocionalni rad ne odvaja od tijela, već se povezuje sa svjesnim disanjem, laganim pokretom, tjelesnom terapijom, mindfulness praksama ili pak psihoterapijom.
Rad na emocijama ne znači stalno kopanje po sebi. To znači usporiti dovoljno da čujemo što nam tijelo govori, prestati gurati simptome pod tepih i dati sebi dopuštenje za osjećanje, bez osuđivanja.
Emocionalna higijena jednako je važna kao i fizička. Jer tijelo ne traži savršenstvo, traži pažnju, sigurnost i prisutnost.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Usporiti u partnerskom odnosu – što to znači i kako njegovati odnos kroz prisutnost?