Nova istraživanja pokazuju da ledene kupke mogu imati koristi, ali i predstavljati brojne izazove, posebno za žensko tijelo.
Ledene kupke postale su wellness trend koji obećava gotovo sve, od jačeg imuniteta i boljeg raspoloženja, do smanjenja upala i stresa. Mnogi ih koriste kao ritual za energiju i reset, no posljednjih mjeseci pojavila su se pitanja: je li uranjanje u hladnu vodu jednako korisno i sigurno za žene kao i za muškarce?
Što se događa u tijelu žene tijekom ledene kupke?
Kad tijelo uronimo u hladnu vodu (obično ispod 15 °C), aktivira se odgovor “hladnog šoka”, trenutna reakcija živčanog sustava na stres. Disanje se ubrzava, krvni tlak raste, a srce počinje brže kucati. Krvne žile se sužavaju kako bi zadržale toplinu u središtu tijela. Sve to stvara kratkotrajan, ali snažan fiziološki stres.
U nekoliko minuta tijelo počinje proizvoditi vlastitu toplinu, drhtanjem i aktivacijom tzv. smeđeg masnog tkiva, koje sagorijeva energiju da bi nas zagrijalo. Istovremeno dolazi do porasta kortizola i adrenalina, hormona koji nas „bude“, ali i stavljaju u stanje pripravnosti.
Ova reakcija nije nužno loša, zapravo, kod redovitog izlaganja hladnoći tijelo uči reagirati blaže, što može doprinijeti otpornosti na stres. Međutim, ako pretjeramo s trajanjem ili temperaturom, učinak može biti suprotan: srčani stres, pojačana tjeskoba ili rizik od pothlađivanja.
Muško i žensko tijelo ne reagiraju isto
Znanstvenici s Švicarskog instituta za primijenjene znanosti (RESlab), koji su analizirali učinke hladnih kupki, napominju da njihova studija nije dokazala da su ledene kupke štetne za žene, ali je otkrila nekoliko važnih razlika.
Žene, u prosjeku, imaju manje mišićne mase i više potkožnog masnog tkiva od muškaraca. Taj sloj masnoće pruža izolaciju, no i čini da se osjećaj hladnoće doživljava intenzivnije. Zbog manjih tjelesnih dimenzija i hormonskih razlika, temperatura tijela kod žena može brže pasti, što znači i veći rizik od pothlađivanja ako se predugo zadržimo u ledenoj vodi.
Na reakciju utječe i menstrualni ciklus. Nakon ovulacije, tjelesna temperatura prirodno raste, pa žene tada često teže podnose nagle temperaturne šokove. Tijekom menstruacije, pak, hladnoća može izazvati grčeve, napetost u zdjelici i osjećaj nelagode.
Stručnjaci savjetuju: hladno, ali pametno
Dr. Stacy Sims, fiziologinja i autorica brojnih istraživanja o ženskoj fiziologiji, ističe da “žene ne moraju ići u ekstremnu hladnoću kako bi postigle učinke”. Umjesto ledenih 5–10 °C, preporučuje temperaturu od oko 13 °C (55 °F) i kraće trajanje, od 30 sekundi do 2 minute, osobito za početnice.
“Naša tijela reagiraju snažnije, zato je važno slušati vlastiti ritam i ne forsirati ekstrem”, kaže Sims. Što bi značilo da cilj nije dokazati izdržljivost, već potaknuti vitalnost.
Benefiti hladnih kupki
Unatoč raznim upozorenjima, ledene kupke imaju potencijalne koristi:
- mogu smanjiti mišićnu bol nakon napora,
- poboljšati raspoloženje zahvaljujući dopaminskom „udaru“,
- potaknuti cirkulaciju i imunitet.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da su istraživanja još uvijek ograničena, posebno ona provedena isključivo na ženama. Drugim riječima, rezultati koje često čitamo u medijima uglavnom su temeljeni na studijama s muškim sudionicima.
Kada treba biti oprezan?
Ledene kupke nisu preporučljive za:
- trudnice,
- osobe s bolestima srca,
- osobe s niskim tlakom ili problema s cirkulacijom,
- one koje osjećaju izražen stres ili anksioznost (jer hladnoća može pojačati tjelesni stresni odgovor).
Ako se odlučite isprobati, početak neka bude postupan: kraće vrijeme, toplija voda, i uvijek uz svjestan fokus na disanje. Nakon kupke tijelo obavezno zagrijte toplim napitkom, dekicom ili laganim pokretom.
Slušajte svoje tijelo, ne trendove
Ledene kupke nisu “ni dobre ni loše”, one su alat, a učinak ovisi o tome kako ih koristimo i kako ih naše tijelo doživljava. Za neke žene to može biti ritual snage i prisutnosti; za druge nepotreban stresni podražaj.
Najvažnije je znati da žensko tijelo ima drukčiju fiziologiju, i da svaka praksa, pa i ona “trendovska”, treba biti prilagođena ritmu, ciklusu i osjećaju. Jer pravo zdravlje se ne mjeri se otpornošću na hladnoću, nego sposobnošću da osluškujemo i poštujemo vlastite granice.
Izvori: University of Applied Sciences and Arts of Southern Switzerland, Dr. Stacy Sims (Stanford University), American College of Sports Medicine, Journal of Thermal Biology.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Selfcare rutina: Sve što vas je ikad zanimalo o ponašanju u sauni, a niste imali koga pitati