PIŠE: Tea Crnjak, herbalistkinja i aromaterapeutkinja
Grlić maternice (cerviks) je donji dio maternice koji se izbočuje u rodnicu i ima otvor kroz koji je maternica povezana s rodnicom. Karcinom grlića maternice je zloćudna bolest koja nastaje kada stanice cerviksa kroz vrijeme prođu nepopravljive promjene i počnu se nekontrolirano umnažati.
U gotovo svim slučajevima karcinom grlića maternice povezan je s dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Iako 80% karcinoma grlića maternice uzrokuje infekcija HPV-om, ista ne znači automatski da ćemo razviti karcinom.
HPV ≠ karcinom
HPV je vrlo čest virus. Većina spolno aktivnih osoba susretne ga barem jednom u životu, neke statistike ukazuju da će se čak 90% spolno aktivnih osoba zaraziti HPVom. U velikom broju slučajeva tijelo virus eliminira samo, često unutar 12-24 mjeseca, bez ikakvih simptoma.
Problem nastaje kad infekcija visokorizičnim HPV-om traje dugo. Tada se povećava vjerojatnost razvoja prekanceroznih promjena na vratu maternice, koje s vremenom mogu napredovati. Razvoj od HPV infekcije do karcinoma obično traje dugo, često 10-15 godina ili više. Upravo zato je probir toliko moćan i preventivno jako važan – daje nam vrijeme za otkriti prve promjene i zaustaviti daljnju progresiju.
Kako se HPV prenosi i tko je u riziku?
HPV se prenosi kontaktom kože i sluznice u genitalnom, analnom i oralnom području. Penetracija nije nužna te kontakt “koža-na-kožuˮ može biti dovoljan. Kondomi smanjuju rizik, ali ga ne uklanjaju u potpunosti jer ne prekrivaju sva područja kože koja mogu biti izvor prijenosa.
Najveći rizik za infekciju imaju osobe koje:
- često mijenjaju spolne partnere
- rano stupaju u spolne odnose
- imaju oslabljen imunitet (zbog kroničnih bolesti ili terapija)
- istovremeno imaju druge spolno prenosive infekcije
HPV se ne prenosi zahodskim školjkama, bazenima, “lošom higijenomˮ, rukovanjem ili grljenjem, to su mitovi.
Visokorizični sojevi i zašto su važni
Nisu svi HPV tipovi jednako rizični. Visokorizični tipovi imaju veću sposobnost uzrokovanja staničnih promjena. Najznačajniji su HPV 16 i 18, koji su odgovorni za velik udio slučajeva karcinoma grlića maternice.
Dijagnostika
- PAPA test – citološki pregled stanica s grlića maternice. Koristan je, ali ima ograničenja – osjetljivost nije savršena, pa se abnormalnosti mogu “promaknutiˮ, osobito ako uzorak nije idealno uzet.
- HPV DNA test – detektira prisutnost visokorizičnih tipova na molekularnoj razini i u pravilu je osjetljiviji od PAPA testa. U mnogim sustavima koristi se kao primarni probir ili u kombinaciji s PAPA testom (kotestiranje), posebno u dobi 30+. U Hrvatskoj je i dalje PAPA test primarni alat za probir, ali se trenutno u sklopu Nacionalnog plana za prevenciju karcinoma grlića maternice testira kotestiranje.
- Kolposkopija i biopsija – ako PAPA/HPV test sugeriraju veći rizik, radi se kolposkopija – pregled cerviksa pod povećanjem. Ako se vide sumnjiva
područja, može se uzeti ciljana biopsija za patohistološku analizu.
Što znači CIN 1, 2 i 3?
Karcinom grlića maternice najčešće nastaje iz prekanceroznih promjena koje se nazivaju cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN). CIN nije karcinom, nego označava promjene koje se mogu pratiti i liječiti.
CIN se dijeli na:
- CIN 1 (blage promjene) zahvaća površinsku trećinu epitela. U velikom broju slučajeva se povlači spontano. Standardno se radi praćenje (kontrolni PAPA/HPV/kolposkopija prema procjeni liječnika). Ono što ima smisla paralelno je provjeriti i liječiti eventualnu upalu i druge infekcije, raditi na čimbenicima koji pogoršavaju perzistenciju HPV-a poput pušenja, prehrane i neuravnoteženog imunološkog sustava.
- CIN 2 (umjerene promjene) zahvaća do dvije trećine epitela.
- CIN 3 (teške promjene) zahvaća više od dvije trećine epitela. Ovdje se ubraja i carcinoma in situ (CIS), promjena ograničena na epitel (nije invazivna), ali nosi visok rizik daljnjeg napredovanja.
CIN 2 i CIN 3 nose veći rizik progresije i zato se češće preporučuje aktivnije liječenje (npr. ekscizijski zahvati poput LEEP / konizacije), uz individualnu procjenu dobi, reproduktivnih planova, nalaza i kolposkopije. Holistički pristup ovdje može biti snažna podrška, ali ne smije zamijeniti medicinsko praćenje. Cilj je maksimalna sigurnost uz minimalno nepotrebne intervencije.
Na PAPA nalazu se ove promjene često navode kao:
- LSIL (najčešće odgovara CIN 1)
- HSIL (najčešće odgovara CIN 2/3)
Većina HPV infekcija i CIN promjena nema nikakve simptome. Zato je su PAPA test i HPV DNA test od izuzetne važnosti.
Kako izgleda prevencija karcinoma grlića maternice?
1. Redoviti probir je najmoćnija prevencija karcinoma grlića maternice. Ne zato što sprječava HPV, nego zato što hvata promjene dok su izlječive. Ne preskači svoj PAPA test, a ako imaš više od 30 godina, porazgovaraj sa svojim ginekologom i o HPV-DNA testu.
2. Smanjenje rizika infekcije: svjesni odabiri i seksualna higijena, korištenje kondoma, testiranja i iskren razgovor s partnerom.
3. Holistički pristup zdravlju i prevenciji: holistički pristup zdravlju je u potpunosti usmjeren prevenciji oboljenja jer minimalizira sve čimbenike koji narušavaju prirodnu sposobnost tijela za obranu od infekcija poput kroničnog stresa, loše kvalitete sna, nutritivnih deficita i prehrane siromašne mikronutrijentima, neliječenih upala i disbalansa vaginalnog mikrobioma.
Što možemo naučiti od Australije?
Australija je na putu da postane prva zemlja koja bi mogla eliminirati rak vrata maternice kao javnozdravstveni problem do 2035. godine. U praksi, eliminacija se definira vrlo niskom incidencijom (ispod 4 slučaja na 100.000 žena godišnje) i postiže se kombinacijom dviju glavnih poluga – visokog obuhvata HPV cijepljenja i modernog, organiziranog screeninga.
Ključna razlika je organizacija. U Australiji screening nije preporuka, nego sustav s registrima, pozivima i podsjetnicima, gdje se aktivno prati tko je u ciljnoj skupini, tko se nije testirao i što se događa nakon nalaza. To je posebno važno jer sprječava najopasniji scenarij, a to je da žena dobije rizičan nalaz i izgubi se u sustavu bez daljnje obrade.
Hrvatsko iskustvo
Hrvatsko iskustvo tu je poučno i konkretno mjerljivo. Prvi ciklus Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice trajao je od 1. prosinca 2012. do 4. travnja 2016., a odaziv je bio 10,3% (42.694 od 414.018 pozvanih žena).
Nakon toga program je privremeno zaustavljen radi tehničkih i infrastrukturnih poboljšanja, a probir je u praksi u velikoj mjeri ostao oportunistički (ovisi o tome hoće li žena sama doći na pregled). Upravo zato je važna aktualna reorganizacija kroz koju se od travnja 2023. provodi prva faza reorganiziranog programa u Virovitičko-podravskoj županiji kao pilot, s jasnim protokolima i modelom uključivanja žena (uključujući i one koje se ne odazivaju na pozive). U tom protokolu se testira i moderniji pristup koji bira u dobi 20 – 29 godina kao primarni probir PAPA test, a u dobi 30 – 64 provodi se kotestiranje (PAPA – HPV test).
Što možemo učiniti?
Australija je dodatno snažno smanjila barijere tako što je omogućila samostalno uzimanje uzorka za HPV test svim osobama u programu screeninga, što povećava odaziv kod onih koje izbjegavaju pregled zbog nelagode, traume, vremena ili dostupnosti. U Hrvatskoj se i taj element razvija kroz projekt “Before Timeˮ, u kojem se uz laboratorijsku obradu u Zavodu za javno zdravstvo Zadar razvija i testira protokol pilot-projekta HPV testiranja uz samouzorkovanje u Zadarskoj županiji, uz javnozdravstvene aktivnosti edukacije i motiviranja žena na sudjelovanje.
Zaključak koji vrijedi reći je da Hrvatska ima dobre temelje, ali najveći potencijal za napredak je u onome što je Australiju poguralo prema eliminaciji, organizirani probir s aktivnim pozivanjem, boljim praćenjem i “zatvorenim krugomˮ od testa do kolposkopije i liječenja, uz dostupne opcije poput samouzorkovanja koje spuštaju prag ulaska u sustav.
Tea Crnjak, klinička herbalistkinja, aromaterapeutkinja, i osnivačica edukativne platforme pod nazivom Holistička zona, supruga, majka, prijateljica, žena u misiji da brigu o ženskom zdravlju učini jednostavnijom, nježnijom i prirodnijom – bez cenzure i tabua.
Tekst: Tea Crnjak, herbalistkinja, aromaterapeutkinja
Foto: Freepik, privatna arhiva
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kada tijelo govori jezikom prirode: kako živjeti u ritmu menstrualnog ciklusa prema savjetima herbalistkinje Tee Crnjak