Kada opisujemo bol obično je opisujemo po lokalizaciji bola, njenoj jačini / intenzitetu (subjektivno), njenom trajanju, načinu nastanka…
Međunarodno udruženje za proučavanje boli (IASP) definira bol kao “neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano s trenutnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili opisano u smislu te ozljede. Svaka bol, koliko bila neugodna osjetilna senzacija, javlja se kako bi nas zaštitila i upozorila da nešto nije u redu, poziva da otklonimo uzrok i poštedimo tijelo od daljnjeg oštećenja.
Budući da je bol subjektivan dojam svakog od nas svi ju doživljavamo i opisujemo na različite načine na nju uvelike utječu psihološki te emocionalni faktori. Kada opisujemo bol obično je opisujemo po lokalizaciji bola, njenoj jačini, intenzitetu (subjektivno), njenom trajanju, načinu nastanka…
Kronična bol
Najveći broj pacijenata na fizikalnoj terapiji je s kroničnom boli, one mogu biti uvjetovane drugim metaboličkim bolestima, poput dijabetesa, oboljenja štitnjače, te drugim autoimunim-reumatskim bolestima ili pak nepravilnoj posturi te smanjenoj aktivnosti i sjedilačkom načinu života.
Akutne boli su uglavnom vezane za traume, operacije ,oštećenja tkiva bilo mišićnog, koštanog ili/i ligamentarnog i tetivnog aparata unutar lokomotornog sustava. Kod kroničnih i akutnih oboljenja imamo isti cilj, definirati uzrok nastanka bola, lokalizirat oštećenje na djelovat samo simptomatski na pojavu bola.
Definicijom lokalizacije nastanka bola planiramo i provodimo terapijske procedure. Poznato je pravilo da uzrok bola nije uvijek na mjestu samog bola, potrebno je dobro pregledom utvrditi odstupanja u samom biomehaničkom lancu.
Autoimuna i metabolička oboljenja
Kod autoimunih oboljenja, metaboličkih oboljenja, reumatskih bolesti važno je pristupiti pacijentu edukacijski o samoj primarnoj dijagnozi, upozoriti na važnost prehrane ,adekvatne suplementacije, tjelesne aktivnosti i dugoročnog pridržavanja svega navedenog od strane specijalista.
Fizikalna terapija kod ovakvih pacijenta bit će uspješna jedino u slučaju kada se drže svega navedenog, rekla bih da smo mi u tom slučaju 10% , a sama disciplina pacijenta 90% rezultata provedene terapije. Bitno je izbjegavati sve ono što u tijelu potiče upale te na taj način devastira sam mišićno-koštani sustav.
Kod posturalno uvjetovane boli također je bitna edukacija uz samu terapiju, kada se riješimo bola, pacijent je taj koji će mijenjanjem svojih navika diktirati pojavu bola i povratak iste. Važno je prilagoditi oblik tjelesne aktivnosti dobi, spolu te primarnim dijagnozama pacijenata. Sveobuhvatan pristup, detaljna obrada nose visok postotak u oporavku i smanjenju pojave bola.
Akutna bol
Kod akutnih boli, mehanizam nastanka je uglavnom poznat, u terapijskom planu uglavnom nam je zadano poboljšati cirkulaciju, smanjiti otok i povećati opseg pokreta, a potom dodati u terapijski protokol vježbe za snagu i mobilnost, otkloniti disbalans koji nastane u lancu kao posljedica poštede na lokalitetu bola.
Pojava bola prvi je znak da nešto trebamo mijenjati, a ne isključivo mirovati, uzimati analgetike prikrivati simptome, bitno je detektirat uzrok i sistematično pristupiti problemu. Samo mirovanje ponekad odvede u veću patologiju od samog prisustva bola.
Bol nije kazna, već poziv, da usporimo, poslušamo tijelo i vratimo mu ravnotežu. Kada je ignoriramo ili prekrivamo lijekovima, propuštamo priliku za promjenu. Ali kad je razumijemo, djelujemo na uzrok i učimo što nam tijelo pokušava reći, tada počinje pravi proces iscjeljenja.
Jelena Gabelica, bacc physioth., fizioterapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom u radu s pacijentima svih dobnih skupina – od djece i sportaša do osoba treće životne dobi. Kroz karijeru je bila fizioterapeut brojnim hrvatskim sportašima, a posebno je posvećena prevenciji ozljeda, rehabilitaciji i edukaciji o pravilnom kretanju. U svom radu zagovara holistički pristup zdravlju i svakodnevnoj brizi o tijelu.
Tekst: Jelena Gabelica, bacc. fizioterapije
Foto: Pexsels, privatna arhiva