Izbjeljivanje zubi jedan je od najpopularnijih estetskih zahvata, ali važno je ipak upoznati se s nekim informacijama prije nego se odlučite za tretman. Odgovore na najvažnija pitanja potražili smo u Dental Crnić ordinaciji.
Doktorica dentalne medicine, stomatologinja Kristina Crnić iz Dental Crnić ordinacije napominje da je prije izbjeljivanja potrebno je očistiti zubni kamenac i pigmente kako bi sredstvo za izbjeljivanje adekvatno djelovalo. Kaže kako se plombe i krunice se ne mogu izbijeliti, nego samo zubna caklina, a ukoliko pacijent ima plombe na prednjim zubima, postoji mogućnost da će ih morati mijenjati u svjetliju nijansu nakon izbjeljivanja.
Rezultati nisu vječni
Dr. Crnić napominje i kako rezultati nisu vječni, najčešće je zube potrebno ponovo izbijeliti nakon 1-2 godine, ovisno o navikama pacijenta, da li puše, piju puno kave i slično. Također, ovisno o nijansi cakline, neke caklina se jače izbijeli, a neka manje.
“Privremena osjetljivost na toplo i hladno sasvim je normalna pojava tijekom i nakon tretmana, te ne oštećuje caklinu – čega se većina pacijenata boji. Osjetljivost se javlja zbog privremenog proširenja pora u caklini i brzo nestaje. Baš zbog tih otvorenih pora bitno je do 7 dana nakon tretmana paziti koju hranu i piće konzumirati”, napominje dr. Kristina Crnić.
Treba izbjegavati, dodaje, sve što boji zube – crno vino, kava, cikla, šumsko voće, curry, cigarete, čajevi itd. Izbjeljivanje nije štetno za zube i može se u pravilnim razmacima redovito raditi kako bi održali bjelinu zuba. To je nešto što većinu pacijenata brine i što ih zanima.
Kada se preporučaju ljuskice?
Na pitanje kada su ljuskice (veneeri) smisleno rješenje, a kada su možda preagresivan zahvat, odgovara: “Ljuskice preporučamo u određenim situacijama koje se ne mogu ispraviti jednostavnijim metodama poput izbjeljivanja ili kompozitnih ispuna. Često ih preporučamo kada pacijent želi trajnije i kvalitetnije estetsko rješenje, a ne privremeno. Bitan uvjet je da pacijent ima relativno ravne zube i pravilan zagriz, jer u suprotnome može razbiti tanke keramičke ljuskice”.
Preporučaju se, dodaje kod otkrhnutih i istrošenih zubi kod kojih plombe ne bi držale zbog pozicije, trajnih mrlja zbog tetraciklinskih antibiotika, sivkastih zuba koji dobiju tu nijansu nakon vađenja živca, te kod razmaka između zuba, a kod keramičkih ljuskica uklanja se dio zdrave zubne cakline koji se nikada ne vraća. Iz tog razloga se često pacijenti ipak odluče za izbjeljivanje ili kompozitne ispune.
Ljuskice se ne preporučaju kod većih ortodontskih nepravilnosti jer to zahtijeva opsežnija brušenja zubi. U takvim situacijama puno bolje rješenje je aparatić za zube. Također, ne preporučamo ih ako pacijent škripi zubima (ima bruskizam) jer time može razbiti tanke keramičke ljuskice, kazala nam je dr. Crnić.
Estetika nikad ne ide nauštrb zdravlja zuba
“Ako se problem može riješiti izbjeljivanjem, ortodoncijom (aparatićem) ili estetskim kompozitnim ispunima, tome uvijek dajemo prednost nad brušenjem zuba za ljuskice ili krunice”, kaže dr. Crnić.
Međutim, ukoliko bi manje invazivan pristup riskirao puknuće zuba, ili neke druge poteškoće, poput bolova u čeljusnom zglobu ili prekinuti zubni niz, onda se, dodaje, odlučuju za protetske nadomjeske (krunice, ljuskice, mostovi).
“Isto tako, estetika se nikada ne radi dok u ustima nije sve zdravo. Funkciji se uvijek daje prednost naspram estetike. Uvjeti su da se svi karijesi maknu i stave plombe, da zubno meso bude zdravo, te da se izliječe loše liječeni zubi”, kazala je.
Instant osmijeh
Pitali smo je i što misli o trendu “instant” osmijeha s društvenih mreža – koliko je toga realno, a koliko opasno?
“Više je opasno i daje lažne dojmove, nego realno. Društvene mreže promoviraju brzinu i vrhunske rezultate. Međutim, ljudski organizam kao i sve u prirodi, ima svoj period oporavka i prilagodbe. To se odnosi i na liječenje zuba, na privikavanje zagriza i žvačnih mišića na adaptirani zagriz, te na rubove zubnog mesa. Radovi se rade u 5 dana i ponekad će to ispasti super i odlično, no ponekad to nije niti opcija. Zdravlje pacijenta je daleko ispred estetike osmijeha. S razlogom se izrada protetskog nadomjeska naziva „oralna rehabilitacija“. Mi kao liječnici bi se u izradi novog osmijeha primarno trebali fokusirati na oralno zdravlje pacijenta, a tek onda na estetiku. Nažalost, pacijentima često bude estetika bitnija i „hitnija“, pa im treba dobro i detaljno objasniti procedure i zašto radimo kako radimo”, kazala nam je dr. Kristina Crnić iz Dental Crnić ordinacije.
U vremenu kada “hollywood smile” često djeluje kao brz klik do savršenstva, važno je vratiti fokus na ono što je nevidljivo na fotografiji: zdrave desni, stabilan zagriz i dugoročna funkcija zuba. Estetika osmijeha može biti moćan boost samopouzdanja, ali samo ako je temelj čvrst — i ako se radi promišljeno, individualno i bez preskakanja koraka.
Kako poručuje dr. Kristina Crnić, najljepši osmijeh nije najbjelji ni najbrži, nego onaj koji je napravljen u skladu sa zdravljem.
Foto: Freepik, privatna arhiva
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Održavanje i higijena zdravlja zubi: Ključ za dugotrajan osmijeh