Zamisli da sjedneš za omiljeni obrok, ali svaki zalogaj prati bol u desnima, suhoća u ustima i nelagoda pri žvakanju. Za mnoge osobe s dijabetesom to nije iznimka nego svakodnevica i pritom često ostaje potpuno zanemarena.
U brizi za dijabetes najčešće govorimo o srcu, bubrezima, očima i stopalima, dok se zdravlje usne šupljine gura sa strane, iako je veza između šećerne bolesti i stanja zuba i desni – dvosmjerna i vrlo snažna. Procjenjuje se da danas dijabetes ima otprilike jedan od devet odraslih u svijetu, a više od 40 % ljudi uopće ne zna da ga ima. Do 2050. taj bi broj mogao narasti na jednog od osam odraslih. U toj slici, usta nikako ne bi smjela ostati “slijepa točka” zdravlja.
Dijabetes je povezan sa suhoćom usta
Novo istraživanje je otkrilo da se kod povišenog šećera u krvi oštećuju krvne žile i živci, usporava se cijeljenje i slabi imunološki sustav. Usna šupljina, s kombinacijom mekih i tvrdih tkiva i zajednicom bakterija koje tamo prirodno žive, postaje posebno ranjiva. Dijabetes je povezan sa suhoćom usta (manje sline), većim rizikom od karijesa, upalom i povlačenjem desni, infekcijama poput kandidijaze (soor), ranicama u ustima, težim nošenjem proteza, promjenama okusa – i na kraju gubitkom zubi.
Sve to može utjecati na prehranu, samopouzdanje, ali i na regulaciju šećera u krvi, jer loše stanje u ustima dodatno otežava brigu o dijabetesu. Novi rad pokazuje jasnu vezu između dijabetesa tipa 2 i težeg karijesa – visoke vrijednosti glukoze u krvi, u kombinaciji s promjenama u količini i kvaliteti sline, ubrzavaju propadanje zuba.
Neliječena bolest desni može otežati kontrolu šećera
Istraživanje je potvrdilo da su upala desni (parodontoza) i dijabetes posebno čvrsto povezani: dijabetes povećava rizik od bolesti desni, a neliječena bolest desni može otežati kontrolu šećera. Kad je šećer u krvi visok, više šećera cirkulira i u slini – bakterije u ustima to koriste kao hranu, proizvode kiseline i dodatno oštećuju zubno meso.
Desni se upale, kost koja drži zube može se početi povlačiti, a zubi postati klimavi ili ispasti. Suha usta dodatno pogoršavaju situaciju, jer slina inače štiti – ispire ostatke hrane, neutralizira kiseline i pomaže u sprječavanju infekcija. Njena manjkavost čini usnu šupljinu kiselijom i ranjivijom, pa se karijes razvija brže, a proteze lakše žuljaju i uzrokuju ranice i infekcije.
Što kažu stomatolozi?
Koje prve promjene u ustima najčešće signaliziraju da bi nečiji šećer mogao biti loše reguliran – i možemo li ih mi sami prepoznati na vrijeme, pitali smo stomatologinju Kristinu Crnić iz Dental Crnić ordinacije.
“Prve i najčešće promjene koje upućuju na dijabetes ili gastrointestinalne probleme su upaljeno, crveno zubno meso (gingivitis), suhoća usta (kserostomija – manjak sline) i upečatljiv, loš zadah koji ne prolazi niti nakon pranja zubi. Često primijetimo i jezik pun naslaga s jače izraženom bjelkastom ili sivkastom bojom. Pacijenti se žale na peckanje u ustima i teže gutanje hrane, što je prouzrokovano manjkom sline”, rekla nam je Kristina Crnić.
Ukoliko dijagnoza dugo traje, a pacijent je zapustio oralno zdravlje, dodaje stomatologinja Crnić, onda već dolazi do parodontoze, a u najtežim slučajevima do gljivične infekcije.
“Dakako da pacijent može uočiti promjene na vrijeme. Krvarenje desni tijekom pranja zubi, otečene desni, osjetljivost zubi na hladno, nelagoda prilikom žvakanja zbog suhoće oralne sluznice itd. To su sve znakovi da nešto nije u redu i da bi trebalo posjetiti stomatologa”, napominje stomatologinja.
Razlike u svakodnevnoj rutini
Svakodnevna rutina njege zubi osobe s dijabetesom (četkanje, konac, vodice, kontrole) treba se razlikovati od osobe koja nema dijabetes.
“Rutina njege zubi kod osoba s dijabetesom i bez bi trebala biti jednako temeljita, no dijabetičari bi trebali odraditi kontrolu kod stomatologa svaka 3-4 mjeseca te malo jače obratiti pažnju na promjene u ustima poput čestih ranica koje sporije cijele, bijelih mrlja ili krvarećih desni”, napominje stomatologinja Kristina Crnić.
Dnevna rutina
Dnevna rutina, dodaje, obuhvaća pranje zubi 2x dnevno mekom četkicom ili električnom i pasta s fluorom. Za prostore između zuba poželjno je koristiti zubni konac ili tuš za zube – dovoljno je jednom dnevno, kod večernjeg pranja zubi. Poželjno bi bilo koristiti strugač (čistač) jezika koji odlično uklanja naslage s jezika i smanjuje loš zadah.
“To je minimum. Dijabetičari mogu eventualno koristiti još vodice za ispiranje usta bez alkohola, te konzumirati kisele bombone bez šećera kroz dan ukoliko imaju problema sa suhoćom u ustima”, napominje stomatologinja.
Što uvijek trebate napomenuti stomatologu prije zahvata?
“Prvo što pitamo pacijenta je li redovito uzima terapiju i da li im je šećer pod kontrolom. Ako je odgovor “da”, većinu zahvata najnormalnije možemo odraditi. Lokalna anestezija koju mi koristimo u usnoj šupljini općenito je sigurna za dijabetičare. Ona sadrži adrenalin koji je vazokonstriktor, što znači da sužava krvne žile, smanjuje krvarenje tijekom zahvata i produljuje djelovanje anestetika. No nekad adrenalin može privremeno povisiti razinu šećera u krvi. Kod takvih, osjetljivijih pacijenata koristimo anestetik bez adrenalina, iako kraće djeluje”, pojasnila je stomatologinja Crnić.
Dodaje kako se do sada u svojoj praksi nekoliko puta susrela s parodontozom i divljanjem zubnog mesa zbog čega je pacijente poslala na dodatne pretrage. “U nekoliko ovakvih slučaja, ispalo je da je riječ o dijabetesu u nastajanju”, kazala nam je Crnić.
Kada je najbolje raditi stomatološke zahvate?
Stomatološke zahvate kod dijabetičara najsigurnije je planirati u jutarnjim satima dok je šećer najstabilniji.
“Pacijentima napomenemo da doručkuju, uzmu lijekove za dijabetes i da si izmjere šećer prije zahvata. Zamolimo ih da nam prenesu koliki im je bio šećer i tlak. Bitno nam je da smo informirani o tome, kako bi znali na koji način pristupiti. Što se tiče zahvata, većini se normalno pristupa, dok npr. vađenje zuba, kod dijabetičara sporije cijeli rana i podložniji su infekciji. Tako da je jako bitno da se pridžavaju naših uputa nakon vađenja i da dođu na dogovorene kontrole”, dodaje Crnić.
Najbitniji preduvjet: stabilna glukoza
Stomatologinja Crnić napominje kako je nekada dijabetes bio apsolutna kontraindikacija za implantate, no danas je, uz moderniju medicinu, postotak uspješnosti izrazito visok.
“Najbitniji preduvjet za ugradnju je stabilna razina glukoze. Povišena razina šećera utječe na kvalitetu kosti, slabi imunološki odgovor i usporava zacjeljivanje, što može dovesti do odbacivanja implantata ili infekcije oko njega (periimplantitis)”, zaključuje stomatologinja Kristina Crnić iz Dental Crnić.
Prevencija je pola zdravlja
Dobra vijest, kaže istraživanje je da se mnogo toga može spriječiti: pravilna higijena, redovite kontrole, individualni planovi zaštite kod stomatologa (npr. paste i vodice s više fluora, lokalni fluoridni tretmani, savjeti za njegu proteza), kao i svjesnost o tome da simptomi poput suhoće usta, peckanja, krvarenja desni ili ponavljanih upala nisu “sitnica”, nego važan dio priče o dijabetesu.
Kod ugradnje implantata, primjerice, reguliran šećer i zdrave desni ključni su preduvjet da kost dobro “prihvati” implantat i da cijeljenje prođe bez komplikacija.
Važnost oralne higijene
Poruka je jednostavna, ali snažna: briga za usta dio je brige za šećer – i za cijelo tijelo. Dobra oralna higijena, redoviti pregledi, pravovremeno liječenje upala i suhoće usta, ali i otvoren razgovor s liječnikom i stomatologom, mogu olakšati prehranu, podržati bolju regulaciju glukoze i podići kvalitetu života.
Nije stvar samo u osmijehu za fotografiju, nego u tome da jesti, pričati i smijati se možemo bez boli, nelagode i straha.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Održavanje i higijena zdravlja zubi: Ključ za dugotrajan osmijeh