Neobjašnjiv umor, nemiran san, valovi anksioznosti, pad koncentracije, osjećaj da više nisi “svoja” iako su nalazi uredni. Upravo tako mnoge žene opisuju ulazak u perimenopauzu, fazu koja zna biti nevidljiva i ženama i struci, a istovremeno snažno utječe na svakodnevicu.
Na prvom Fulltreatu, koji se održao od 23. do 25. siječnja, jedan od najvažnijih prostora bio je onaj u kojem se o ženskom zdravlju govori jasno, bez srama i bez zastrašivanja. U razgovoru s doktoricom Petrom Kejlom, specijalisticom ginekologije i opstetricije, jednom od osnivačica projekta i voditeljicom radionica ženskog zdravlja, otvaramo teme hormonalne ravnoteže, perimenopauze i menopauze: kako prepoznati prve znakove, koje mitove je vrijeme ostaviti iza sebe, te zašto “nije sve u nalazima”, nego u životu žene kakav ona stvarno živi.
Što vas je kao ginekologinju najviše usmjerilo prema temama hormonalne ravnoteže, perimenopauze i menopauze, je li to bio neki konkretan slučaj ili vaš osobni put?
Nije bio jedan konkretan slučaj, nego ponavljajući obrazac. Sve češće su mi dolazile žene koje su „na papiru” bile zdrave, a u stvarnosti iscrpljene, anksiozne, bez energije, sa simptomima koje nitko nije povezivao u cjelinu. Perimenopauza i hormonske promjene često prolaze ispod radara – i kod žena i kod struke. To me potaknulo da se dublje bavim tim područjem i da ga prestanemo gledati samo kroz laboratorijske nalaze, a više kroz život žene kakav ona stvarno živi.
Kad kažete “hormonalna ravnoteža”, što to zapravo znači u svakodnevnom životu žene, izvan nalaza, hormona i brojki?
Hormonalna ravnoteža u praksi znači da se žena osjeća stabilno u svom tijelu i emocijama. Da ima energiju za dan, da spava relativno dobro, da se može nositi sa stresom, da njezine reakcije nisu stalno na rubu. To nije savršenstvo niti stalno „dobro raspoloženje”, nego osjećaj da tijelo i psiha surađuju, a ne da rade jedno protiv drugoga.
Perimenopauza je često “nevidljiva faza”, koje prve znakove žene najčešće ignoriraju ili pripisuju nečem sasvim drugom?
Najčešće se ignoriraju promjene sna, nagle oscilacije raspoloženja, pojačana anksioznost, osjećaj unutarnjeg nemira, pad koncentracije, debljanje koje se „događa bez razloga”. Sve se to pripiše stresu, poslu, djeci, godinama. A zapravo je često riječ o hormonalnim promjenama koje tek počinju – i koje je tada najlakše podržati. Važno je naglasiti da se ne smije niti sve pripisati hormonskim promjenama. Nekada se poremećaj rada štitnjače, anksiozno depresivni poremećaj ili pak posljedice nezdravih životnih navika proglase perimenopauzom – svakako treba biti oprezan i uvijek isključiti druge moguće uzroke nekih poteškoća.
Što vas u ordinaciji najviše iznenađuje? Koje rupe u znanju o vlastitom tijelu žene najčešće imaju u 30-ima, 40-ima i 50-ima?
U 30-ima – da perimenopauza može početi već tada. U 40-ima – da simptomi koje osjećaju možda imaju hormonalnu podlogu, a nisu „njihova slabost”. U 50-ima – da menopauza nije kraj vitalnosti, seksualnosti ni kvalitete života. Najveća rupa u znanju je što žene nisu učene kako se tijelo mijenja kroz život, nego samo kako funkcionira u idealnim uvjetima.
Koji su najveći mitovi o menopauzi i perimenopauzi i kako ih na radionicama volite “razmontirati”?
Da je menopauza bolest ili patološko stanje. Da su hormoni uvijek opasni. Da se „samo treba izdržati”. Na radionicama volim dati znanje, ali i normalizaciju, kad žene shvate da nisu same i da ono što osjećaju ima ime, puno se toga već počinje smirivati.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Na Fulltreatu vodite radionice ženskog zdravlja. Kako one izgledaju?
Na radionicama kombiniramo edukacije i otvorene razgovore. Govorimo o tijelu bez zadrške. Pokušavam objasniti promjene koje se događaju na jasan način. Prolazimo mogućnosti prevencije tegoba, ali I liječenja ukoliko je ono potrebno. Govorimo o hormonima razumljivo, bez zastrašivanja. Sudionice mogu pitati ono što inače ne pitaju u ordinaciji. Cilj je da kući odu s jasnijom slikom svog tijela, konkretnim smjernicama i osjećajem da imaju izbor.
Mnoge žene se boje da će pitanje hormona značiti odmah tablete ili doživotnu terapiju. Kako im objašnjavate mogućnosti?
Uvijek naglašavam da terapija nije prva, nego jedna od opcija. Često počinjemo s promjenama načina života, regulacijom stresa, sna, prehrane. Nekad je terapija potrebna, nekad nije. Najvažnije je da žena razumije zašto nešto radi i da sudjeluje u odluci.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zašto su menstruacija i (peri)menopauza na poslu još uvijek tabu teme?
Jer se tijelo žene i dalje smatra „privatnim problemom”. A zapravo govorimo o biološkim procesima koji utječu na koncentraciju, energiju i zdravlje. Uz to, činjenica da žene rade u razdoblju menopauze je relativno nedavna pojava. Čak I u bližoj povijesti je očekivano trajanje života bilo kraće, žene često nisu bile zaposlene, a u mirovinu se odlazilo ranije. Radno okruženje mora postati fleksibilnije, informiranije i empatičnije – to nije privilegija, nego preduvjet održivog rada.
Što ženama najviše olakša kad prvi put čuju naglas o emocionalnoj i seksualnoj dimenziji menopauze?
Olakšanje što dobiju potvrdu da nisu „poludjele”. Kad stručnjak imenuje ono što osjećaju, nestaje dio straha. Shvate da se njihova osobnost nije promijenila – nego hormonski kontekst u kojem žive. I možda najvažnije, da nisu same I da postoje ljudi koji znaju kako im pomoći.
Kako izgleda jedna idealna, ali realna godina brige o sebi za ženu u perimenopauzi?
Bez perfekcionizma. Redoviti pregledi, bolji san, malo više kretanja, svjesnije postavljanje granica. Ne sve odjednom, nego korak po korak. Briga o sebi ne mora biti projekt – može biti praksa.
Što vas najviše veseli u multidisciplinarnom pristupu Fulltreata?
To što se žena ne promatra samo kroz jedan simptom ili iz jednog ugla. Ginekologija, psihologija, prehrana, tijelo i emocije – sve se nadopunjuje. To je najbliže stvarnom životu.
Ako žena kaže: “znam da nešto nije u redu, ali ne znam odakle krenuti”, odakle vi krećete?
Od slušanja. Kad se žena osjeti viđenom i shvaćenom, put se sam počne otvarati.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Što savjetujete mladim ženama da se pripreme za godine koje dolaze?
Da upoznaju svoje tijelo, da ne ignoriraju simptome i da se ne navikavaju na kronični stres. Ono što gradimo u 20-ima i 30-ima, itekako se vidi kasnije.
Tri ključna pitanja koja svaka žena treba postaviti ginekologu barem jednom u životu?
- Što je za mene normalno u ovoj fazi života?
- Na koje simptome trebam obratiti pažnju?
- Koje opcije imam ako se nešto promijeni?
Na kraju Fulltreata – što biste voljeli da svaka sudionica osjeti ili kaže sama sebi?
„Moje tijelo nije protiv mene.” Poruka ženama koje se boje hormona je jednostavna: promjene nisu neprijatelj, nego poziv da se prema sebi odnosimo drugačije i nježnije.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Upravo zato Fulltreat nije samo retreat, nego iskustvo koje povezuje tijelo, emocije i svakodnevni život i podsjeća nas da briga o sebi ne mora biti projekt, nego praksa. Prijave za novi Fulltreat uskoro se otvaraju, a ako želiš na vrijeme uhvatiti svoje mjesto i sve informacije, prati objave na službenim stranicama i društvenim mrežama – detalji stižu vrlo brzo.
Foto: Privatna arhiva, Instagram
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Novi projekt Tajane Beck koji mijenja način na koji brinemo o sebi – što nam donosi Fulltreat?