Dario Marčac, jedan od najutjecajnijih TikTok kreatora i poduzetnik mlađe generacije, u svom radu uspijeva spojiti digitalni uspjeh i slow living filozofiju. Upravo zato nam se činio kao idealan sugovornik za razgovor o blagdanskom i zimskom periodu – vremenu kada društvene mreže postaju niz savršenih trenutaka, a FOMO i osjećaj pritiska lako zamijene stvarni mir i balans.
Dok feedovi nude kuriranu verziju „idealnih” blagdana i zimskih odmora, Marčac nas kroz svoje sadržaje podsjeća da život ne mora slijediti savršeni kronološki redoslijed događaja. Umjesto toga, inspirira na izlazak iz zone komfora, kontinuitet, disciplinu i svjestan odnos prema sebi, ali i na razumijevanje trendova koji će oblikovati društvene mreže u 2026. godini.
Marčac danas surađuje s ozbiljnim brendovima poput Kraša, Wolt-a i Zagrebačke banke, istovremeno gradi snažnu zajednicu na TikToku i razvija vlastitu tvrtku – i to izvan zagrebačke metropole, iz mirnijeg ritma života koji mu omogućuje fokus i duboki rad. Njegova marketinška filozofija sažeta je jednostavno: „TikTok kao ulaz, Instagram i YouTube kao odnos, web ili webshop kao konverzija, a email kao zadržavanje.”
U intervjuu za Slowliving govori o tome kako osobno koristi AI, gdje vidi granice njegove primjene, posebno kada je riječ o djeci i mladima koji ga već svakodnevno koriste, te kako zadržati autentičnost i prizemnost u industriji u kojoj brojke često hrane ego. A kada je riječ o budućnosti, njegova poruka ostaje jasna i u duhu slow livinga: „Najbolja strategija za budućnost je graditi publiku, ne platformu. Platforme se mijenjaju, publika ostaje.”
Blagdansko vrijeme često donosi eksploziju objava idiličnih blagdana, a s time i osjećaj FOMO-a (fear of missing out) za one koji su možda sami ili su blagdane proveli mirno i introspektivno. Kako izbjeći osjećaj pritiska da sve “mora biti savršeno”?
Blagdani su specifični jer društvene mreže postanu “highlight reel”, većina dijeli najljepše trenutke, obiteljske stolove, putovanja, savršene odnose i savršene emocije. Problem je što u realnosti puno ljudi nema takvu sliku: netko je sam, netko je u svađi s obitelji, netko je u procesu tuge, netko radi, netko samo želi mir. I onda se dogodi FOMO, ali zapravo to nije FOMO, nego kombinacija uspoređivanja i osjećaja da nešto propuštaš jer ne živiš “ideal”.
Moj prvi savjet je vrlo jednostavan: podsjeti se da gledaš kuriranu verziju stvarnosti. Ljudi ne objavljuju stres, tenzije, umor, sukobe i brige, objavljuju “final cut”. Kad to osvijestiš, automatski ti postane lakše jer shvatiš da ne uspoređuješ svoj život s njihovim životom, nego svoj život s njihovom reklamom vlastitog života.
Drugo, mislim da ne treba bježati od društvenih mreža kao od nečeg lošeg, nego treba imati jasna pravila. Primjerice:
- Ako primijetiš da ti skrolanje stvara tjeskobu, ograniči vrijeme ili izbriši aplikaciju na par dana.
- Umjesto pasivnog skrolanja, koristi mreže aktivno: potraži sadržaj koji ti pomaže, inspirira, umiruje ili te uči nečem konkretnom.
- Napravi “digitalni detox” u vremenu kad znaš da si ranjiv – navečer, rano ujutro ili kad si emocionalno iscrpljen.
Treće, jedna važna poruka: nije tvoj posao da blagdani budu savršeni. Blagdani nisu natjecanje. Nekad je najzdraviji blagdanski uspjeh imati mir, odspavati, pojesti nešto fino, prošetati i biti zahvalan za ono što imaš, čak i ako nije spektakl. Najveći pritisak si ljudi sami stave jer misle da moraju odraditi sreću.
I na kraju, ako netko osjeća pritisak, moj savjet je: zamijeni uspoređivanje s prisutnošću. Umjesto da gledaš tuđe stolove i odnose, napravi jednu malu stvar za sebe danas: nazovi jednu osobu, prošetaj, napiši tri stvari na kojima si zahvalan. To je realna vrijednost, a ne tuđi Instagram.
Govoriš o važnosti pomicanja granica, kontinuitetu i vježbanju uma, čak i kad se ne osjećamo motivirano. Na koji način se ti pokrećeš i discipliniraš, i u kojoj mjeri ti to pomaže u tvom poslu koji je nepredvidiv i intenzivan?
Disciplina za mene nije motivacija. Motivacija je emocija, a emocije su promjenjive. Disciplina je odluka i sustav. Ja treniram um kroz tri glavne stvari: rutinu, mikro obećanja i svjesno izlaganje nelagodi.
- Rutina
Kad imaš rutinu, ne pregovaraš sam sa sobom svaki dan. Moj mozak zna što mu slijedi. To smanjuje mentalni otpor. I to se odnosi na sve: trening, posao, stvaranje sadržaja, planiranje. - Mikro obećanja
Velika obećanja često zvuče motivirajuće, ali ih je teže održati. Zato radim mala obećanja koja mogu ispuniti čak i kad mi se ne da. Primjer: napravit ću 20 minuta umjesto radit ću 3 sata. Poanta je održati kontinuitet jer kontinuitet gradi identitet. Kad si osoba koja ne propušta, onda se motivacija sama pojavi. - Svjesno izlaganje nelagodi
Ovo je najvažnije. Većina ljudi odustane čim postane teško. Ja pokušavam trenirati mozak da nelagodu ne doživljava kao signal za povlačenje, nego kao signal da radim nešto što me razvija. Bilo to fizički trening, teška odluka ili izlazak iz zone komfora.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U poslu s društvenim mrežama disciplina mi pomaže jer je industrija stvarno nepredvidiva: algoritmi, trendovi, klijenti, rokovi, kreativni blokovi… Ako ovisiš o inspiraciji, gubiš. Ako imaš sustav, dobivaš. Ja se vodim time da je kreativnost rezultat rada, ne čekanja. Discipliniranost mi omogućava da i u intenzivnim periodima imam kontrolu. A kontrola u ovom poslu je luksuz. Kad znaš da se možeš osloniti na sebe, stres se smanjuje, a kvaliteta rada raste.
Koliko su ti se promijenili radni tempo, kreativnost i fokus nakon preseljenja u Karlovac? Imaš li sada više slow living trenutaka? Putuješ li često u Zagreb na sastanke, evente i konferencije?
Preseljenje u Karlovac mi je donijelo nešto što Zagreb često uzima – mir i prostor. Zagreb je brz, intenzivan i stalno te vuče da budeš u događanjima, na sastancima, na kavi, u prometu. Karlovac mi je dao mogućnost da imam fokus i stabilniji ritam. Radni tempo mi se promijenio na bolje. Ne u smislu da radim manje, nego da radim pametnije. Manje vremena gubim na logistiku, a više vremena imam za duboki rad. I to je u kreativnom poslu ogromna prednost. Kad imaš više mentalne energije, donosiš bolje odluke i radiš kvalitetnije.
U Zagreb putujem relativno često, pogotovo kad su sastanci, eventi i konferencije. Ali sada taj odlazak ima smisao i cilj. U Zagrebu odradim sve što trebam i vratim se u bazu gdje imam mir. To mi daje osjećaj da sam u oba svijeta: imam pristup velikom gradu i industriji, ali živim u mirnijem okruženju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Slow living trenuci koje sam dobio preseljenjem su banalni, ali moćni: mirna jutra bez buke i gužve, više prirode i šetnje, manje impulzivnih izlazaka i distrakcija, bolji san i mentalna jasnoća. U kontekstu kreativnog posla, manji grad može biti prednost jer ti daje fokus. Naravno, postoji rizik izolacije, ali ako si strateški povezan s industrijom (putovanja, online komunikacija, networking), onda mir postaje supermoć.
TikTok, Instagram, YouTube i LinkedIn privlače različite publike i služe različitim ciljevima. Koja mreža danas daje najviše prilika za stvaranje zajednice i autentičan utjecaj? Je li u redu objavljivati isti sadržaj na svim platformama ili ga treba prilagođavati?
Svaka platforma ima svoju ulogu i publiku, i mislim da je greška kad ljudi traže jednu mrežu kao rješenje za sve.
- TikTok: trenutno najjači za organski rast, otkrivanje novih kreatora i brendova, i viralnost. Najbolji za “top of funnel”, da te ljudi prvi put vide i otkriju.
- Instagram: najjači za brand image i zajednicu koja te već prati. Dobar za održavanje odnosa, lifestyle, estetiku, i “potvrdu” brenda.
- YouTube: najjači za dugoročni sadržaj i autoritet. Video traje godinama, a ne danima. Odličan za edukaciju, storytelling, deep dive.
- LinkedIn: najjači za profesionalni autoritet, B2B i networking. Puno ljudi podcjenjuje LinkedIn, ali tamo se događa ozbiljan business.
Najviše prilika za zajednicu i autentičan utjecaj, rekao bih, omogućuje TikTok za brzo građenje zajednice, ali Instagram i YouTube za dublju povezanost. TikTok je kao prvi kontakt, a Instagram i YouTube su kao odnos. Što se tiče objavljivanja istog sadržaja na svim platformama, moguće je, ali nije optimalno. Možeš reciklirati ideju, ali format i kontekst treba prilagoditi:
- TikTok traži brzinu i “hook”
- Instagram traži estetiku i “shareable” sadržaj
- YouTube traži strukturu i vrijednost
- LinkedIn traži kontekst i jasnoću
Ako objaviš isto svugdje bez prilagodbe, gubiš dio potencijala svake platforme. Najbolje je imati jednu baznu ideju i onda je prilagoditi.
Umjetna inteligencija sve se više koristi u kreiranju sadržaja. Kako AI može pomoći kreatorima i brendovima, a da poruke ostanu autentične i ljudske? Koristiš li ti AI u svom radu, i za što ga svjesno ne koristiš? Te kako komentiraš činjenicu da danas i osnovnoškolci koriste AI?
AI je alat. Nije ni dobar ni loš. Problem je kad ljudi očekuju da AI odradi posao umjesto njih, a ne da im pomogne da budu bolji. AI može pomoći kreatorima i brendovima na nekoliko konkretnih načina:
- generiranje ideja i “angleova” za sadržaj
- brže pisanje scenarija, hookova i strukture videa
- analiziranje performansi i prijedlog optimizacije
- prevođenje i prilagodba sadržaja drugim tržištima
- ubrzavanje produkcije (captioni, rezime, titlovi)
Granica nakon koje sadržaj gubi osobnost je kad AI postane glas umjesto tebe. Autentičnost dolazi iz iskustva, mišljenja, humora, emocije i osobne perspektive. To AI ne može iskreno replicirati, samo može imitirati. Ja AI koristim kao asistenta: za brainstorming, strukturu, brzo sređivanje misli, ili kao podršku u pisanju. Ali ga svjesno ne koristim za stvari koje su moja osobnost: moj stil, moj ton, moje iskustvo i moje poruke. Tu želim ostati ljudski, nesavršen i stvaran.
Što se tiče činjenice da i osnovnoškolci koriste AI, to je realnost i neće se vratiti unatrag. Umjesto da se borimo protiv toga, treba ih naučiti kako ga koristiti pametno: kao alat za učenje, a ne za varanje. Ključna vještina budućnosti neće biti znati sve, nego znati postaviti prava pitanja i kritički procijeniti odgovor.
U svijetu gdje se slavi autentičnost, lako je otići u pretjerani fokus na sebe, ego ili samodopadnost. Kako si uspio ostati skroman i prizeman u industriji u kojoj mnogi vide uspjeh kroz brojke i self-branding?
Industrija društvenih mreža stvarno zna hraniti ego jer sve postane mjerljivo: broj pregleda, lajkova, followera, komentara. I lako se dogoditi da osoba počne živjeti za validaciju. Meni je pomoglo nekoliko stvari da ostanem prizeman. Prvo, uvijek se vraćam na činjenicu da brojke nisu identitet. Brojke su rezultat: nekad dobar, nekad loš. Ali ja sam isti čovjek i kad video ima 500 pregleda i kad ima 500.000. Ako ti ego ovisi o brojkama, postaješ rob algoritma. Drugo, važna mi je ekipa i okruženje. Ako si stalno okružen ljudima koji te ili obožavaju ili kritiziraju, izgubiš realnost. Najzdravije je imati ljude koji ti kažu istinu i drže te na zemlji. Treće, skromnost dolazi i iz rada iza kamere. Ja znam koliko je truda uloženo da se dođe do uspjeha: koliko sati, koliko rizika, koliko pokušaja i pogrešaka. To te automatski čini poniznijim jer shvatiš da ništa nije garantirano.
Balans između osobnog izražavanja i odgovornosti prema publici mi je bitan jer sadržaj utječe na ljude. Meni je cilj da ljudi iz mog sadržaja dobiju nešto korisno: perspektivu, motivaciju, realnost, a ne samo “ja, ja, ja”. Autentičnost je kad govoriš istinu, a istina često uključuje i nesigurnost, i proces, i greške, ne samo pobjede.
Sve češće vidimo da vrlo mladi ljudi zarađuju kroz društvene mreže. Kako gledaš na to da osnovnoškolci ulaze u svijet monetizacije i osobnog brenda? Postoji li opasnost da se prerano stvori pogrešan odnos prema poslu, novcu i vrijednosti rada?
Mladi danas imaju mogućnost zaraditi jako rano, i to je i prilika i opasnost. Prilika jer mogu razviti poduzetništvo, kreativnost i vještine koje su prije bile nedostupne. Opasnost jer monetizacija može prerano stvoriti iskrivljen odnos prema vrijednosti rada i sebi. Najveći rizik vidim u tome da dijete ili tinejdžer počne misliti da je njegova vrijednost jednaka njegovom dosegu ili zaradi. To je jako opasno za samopouzdanje i identitet, pogotovo u godinama kad se tek formira osobnost.
Drugi rizik je kratkoročna logika: “ako mogu brzo zaraditi, zašto bih se školovao ili razvijao dugoročne vještine?” A realnost je da većina online karijera nije stabilna i može se promijeniti u jednom mjesecu.
Zato mislim da je ključ u edukaciji; roditelji i mentori trebaju objasniti:
- da je sadržaj posao, a ne samo zabava
- da novac nije jedino mjerilo uspjeha
- da su disciplina, znanje i karakter važniji od algoritma
- da treba imati backup i dugoročnu strategiju
I najvažnije: mladi trebaju shvatiti da se na internetu ne prodaje samo sadržaj nego i dio identiteta. Zato treba imati granice: privatnost, mentalno zdravlje, i svijest da internet pamti.
Kao osnivač Crew zajednice i stručnjak za društvene mreže, surađuješ s ozbiljnim brendovima poput Kraša, Zagrebačke banke, Wolt-a, Lino Lade… Na koji način ozbiljne tvrtke danas koriste TikTok, s kakvim poslovnim modelima radite, i je li ulaganje jedino u ovu društvenu mrežu dostatno kao samostalan alat za promociju ili mora biti dio šire komunikacijske strategije?
Velike i ozbiljne tvrtke danas TikTok koriste puno pametnije nego prije. Više nije dovoljno biti prisutan. TikTok je postao kanal koji može donijeti ozbiljne poslovne rezultate: awareness, rast zajednice, prodaju, employer branding, pa čak i customer support kroz sadržaj.
S ozbiljnim brendovima radimo različite modele:
- produkcija sadržaja za brend (UGC, internim kanalima)
- kampanje kroz kreatore (influencer marketing)
- strategija i savjetovanje (što, kako, kada i zašto)
- kombinacija plaćenih oglasa i organskog sadržaja (Spark Ads i slično)
Ulaganje samo u TikTok, kratkoročno, može biti dovoljno za rast, ali dugoročno mislim da nije pametno biti ovisan o jednoj platformi. TikTok je vrhunski alat, ali najbolji rezultati su kad je dio šire strategije: TikTok kao ulaz, Instagram i YouTube kao odnos, web ili webshop kao konverzija, i email kao zadržavanje.
Brendovi koji rastu su oni koji imaju cijeli ekosustav, ne samo jedan kanal.
Možeš li na konkretnom primjeru objasniti kako koristiti TikTok za promociju proizvoda, a kako usluga? Kako TikTok može koristiti jedna medijska i lifestyle platforma poput Slowliving.hr? Koje formate bi preporučio, na što se fokusirati i što izbjegavati ako želimo graditi zajednicu, a ne samo doseg?
TikTok za promociju proizvoda i usluga nije isto.
Proizvod možeš pokazati, demonstrirati, usporediti, recenzirati. Idealni formati su:
- “za problem ponudiš rješenje” (prije/poslije)
- recenzije i iskustva
- “3 razloga zašto…”
- usporedbe s konkurencijom
- “how-to” video
- reakcije i trend format gdje proizvod dobije ulogu
Usluga je teža jer je nematerijalna, pa trebaš “materijalizirati” vrijednost:
- prikaz procesa (behind the scenes)
- testimonijali (priče klijenata)
- edukacija: “što ljudi krivo rade”
- “case study” – prije i poslije
- pokazivanje tima, kulture, atmosfere
Iskreno, TikTok je ogroman potencijal za Slowliving.hr jer slow living kao tema ima emocionalnu vrijednost i visoku shareability. Ljudi žele mir, ritam, balans, jednostavnost, ali često ne znaju kako.
Preporučio bih formate:
- kratke “micro-reset” videe: 15-30 sekundi rituala i savjeta
- “3 male promjene koje…” (za mirniji dan, bolje jutro, manje stresa)
- storytelling: kratke priče o ljudima, iskustvima, putovanjima
- edukacija: psihologija FOMO-a, burnout, digital detox
- “voiceover” format s lijepim kadrovima (ali bez pretjerane estetike – treba biti stvarno)
- serijali: “Slow Monday”, “30 dana sporijeg života”, “1 minuta mira”
Što izbjegavati?
- previše generičnih citata bez konteksta
- sterilno savršenstvo (jer slow living nije savršen)
- sadržaj bez osobnosti
- kopiranje trendova bez smisla
Ako želite graditi zajednicu, fokus treba biti na “mi osjećamo isto” momentu. Ljudi se povežu kad osjete da ih razumijete, a ne kad ih samo informirate.
Predviđanja i trendovi za 2026 – gledajući unaprijed, kakve formate i mreže vidiš kao buduće trendove (npr. podcasti, nove društvene mreže, Snapchat)?
Mislim da će 2026. biti godina tri stvari:
1) još jače vertikalne video dominacije,
2) povratak dubljeg sadržaja,
3) rast autentičnih, malih zajednica.
Trendovi koje vidim:
- Podcasti i dalje rastu, ali će se još više rezati u kratke formate za TikTok/IG Reels
- YouTube i duži formati će dobivati na vrijednosti jer ljudi žele dubinu nakon previše površnosti
- LinkedIn će rasti jer sve više kreatora i poduzetnika prelazi u profesionalni content
- UGC će postati standard u marketingu jer brendovima treba stvaran sadržaj za oglase
- AI će ubrzati produkciju, ali će autentičnost postati premium, ljudi će još više cijeniti ljudski glas, realne priče, nesavršenosti
Hoće li doći nova društvena mreža kao zamjena za TikTok?
Moguće, ali ne vidim novi TikTok tako brzo. TikTok je već navika. Možda će doći platforma koja kombinira više elemenata (video + community + commerce), ali i dalje mislim da će pobjednici biti oni koji ne ovise o jednoj mreži. Najbolja strategija za budućnost je: graditi publiku, ne platformu. Platforme se mijenjaju, publika ostaje.
Foto: Privatna arhiva, Instagram