Kada se povede rasprava o Coca-Coli Zero, najčešći argument koji se odmah pojavljuje je: “Puna je aspartama, koji je kancerogen!” No kao i u mnogim prehrambenim temama, stvarnost je nijansiranija i zahtijeva malo dublje razumijevanje.
Aspartam, umjetno sladilo koje se koristi u napitcima bez šećera, u tijelu se razgrađuje na tri sastojka: metanol, asparaginsku kiselinu i fenilalanin. Da, metanol u većim količinama može biti štetan za zdravlje i povezuje se s rizikom od sljepoće, epileptičnih napadaja i oštećenja jetre, no ono što se često zaboravlja jest da naš organizam svakodnevno unosi i stvara male količine metanola iz prirodnih izvora, poput voća i povrća.
Što je s hranom koju jedemo?
Primjerice: Jedan paradajz ima četiri puta više metanola nego limenka Coca-Cole Zero. Industrijski sok od jabuke sadrži tri puta više metanola. Sto grama junetine ima čak dvanaest puta više fenilalanina, a jedno jaje sedamnaest puta više asparaginske kiseline od limenke Coca-Cole Zero.
Drugim riječima, tvari koje izazivaju strah u kontekstu umjetnih sladila već su prirodno prisutne u našoj svakodnevnoj prehrani i to u višim koncentracijama.
Što zapravo znamo o aspartamu?
Aspartam se koristi više od 40 godina i nalazi se u preko 6.000 proizvoda diljem svijeta. Njegova glavna funkcija je da zasladi hranu ili piće bez dodavanja kalorija. Osim u Coca-Coli Zero, možete ga pronaći u žvakaćim gumama, vitaminskim pripravcima, desertima, pa čak i u nekim lijekovima.
Velika prednost aspartama je u tome što je više od 100 puta slađi od saharoze (običnog šećera), što znači da su za postizanje iste razine slatkoće potrebne vrlo male količine. Uz njega, u pićima se često nalaze i druga sladila poput acesulfama K i ciklamata, koji također prolaze stroge provjere sigurnosti prije nego što dobiju dozvolu za upotrebu.
Koliko smijemo dnevno unijeti aspartama u organizam?
Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) i Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), aspartam je siguran za konzumaciju u količinama koje ne prelaze dopušteni dnevni unos (ADI).
Taj unos iznosi 40–50 mg po kilogramu tjelesne mase, ovisno o agenciji. To znači da osoba teška 70 kilograma može sigurno unijeti između 2800 i 3500 mg aspartama dnevno bez štetnih posljedica.
Da bismo to preveli u razumljivije brojke, za prosječnu osobu, to bi bilo ekvivalentno konzumaciji više od 15 limenki Coca-Cole Zero u jednom danu. Drugim riječima, povremena limenka, ili čak nekoliko njih, daleko su od razine koja bi mogla biti opasna.
Sladilo, šećer i percepcija rizika
Zanimljivo je koliko selektivno pristupamo riziku. Nitko ne drami oko paradajza, soka od jabuke ili mesa, iako sadrže iste spojeve koji se u Coca-Coli Zero doživljavaju kao “toksični”. U stvarnosti, razlika nije u tvari, nego u količini i kontekstu.
Aspartam i druga sladila stavljaju se u iznimno malim dozama upravo zato što su toliko koncentrirano slatki, otprilike 100 do 200 puta više od šećera. S druge strane, klasična Coca-Cola sadrži oko 35 grama šećera po limenci, što je oko 7 čajnih žličica šećera. Upravo ta količina brzo podiže razinu glukoze u krvi i može, ako se konzumira redovito, dovesti do problema poput inzulinske rezistencije ili prekomjerne tjelesne težine.
Zbog toga se za mnoge ljude Coca-Cola Zero pokazuje kao manje loša alternativa, pogotovo ako ju piju povremeno i uz uravnoteženu prehranu.
Dugoročna štetnost zaslađenih pića
Nutricionistica Rania Batayneh naglašava da nije poanta u zabranama, već u obrascima koji se svakodnevno ponavljaju.
„Nikada ne govorim klijentima da je neka hrana ili piće ‘zabranjeno’. Ono što zaista čini razliku jest ono što unosimo redovito, iz dana u dan“, objašnjava.
Prema njezinim riječima, jedan gazirani napitak ili povremeno alkoholno piće neće naštetiti, ali učestala konzumacija, osobito u kombinaciji s ultraprerađenom hranom, može s vremenom utjecati na zdravlje mozga i ubrzati njegove degenerativne procese. Batayneh ističe kako su upravo navike, ne pojedinačni izbori, te koje oblikuju našu vitalnost, energiju i jasnoću uma.
Negativan učinak na zdravlje srca i mozga
Primjerice, studija objavljena 2024. u American Journal of Clinical Nutrition pokazala je da čak dvije limenke gaziranog napitka tjedno mogu imati negativan učinak na zdravlje srca i mozga.
„Tijekom vremena, česti skokovi šećera u krvi i inzulina potiču upalne procese“, objašnjava Batayneh. „A ako se tome doda prehrana bogata prerađenom hranom, učinak na mozak može biti još izraženiji.“
Znanstvenici su čak povezali pretjeranu konzumaciju zaslađenih napitaka s manjim volumenom mozga i slabijim pamćenjem.
Zaključak je jednostavan: nije potrebno izbaciti sve užitke iz života, ali vrijedi usporiti, promatrati svoje navike i birati svjesnije. Jer male svakodnevne odluke imaju dugoročni učinak i na tijelo, i na um.
Coca Cola Zero – da ili ne?
Kao i kod većine stvari u životu, doza čini razliku između lijeka i otrova. Ako vam se ponekad pije Coca-Cola Zero, popijte ju bez grižnje savjesti. Ako ju pijete svakodnevno, možda je vrijeme da razmislite o navikama i češće posegnete za običnom vodom, čajem ili prirodnim sokovima bez dodataka.
U konačnici, nijedna pojedina namirnica ne čini prehranu “zdravom” ili “nezdravom”. Ono što dugoročno čini razliku su ravnoteža, svjesnost i umjerenost.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Neurotoksini koji se kriju u svakodnevici: znate li na što obratiti pažnju?