Iako peludne alergije većinom povezujemo s proljećem i jeseni, sve češće se javljaju puno ranije, već krajem siječnja i početkom veljače. I taman kad se nadate da je “sezona šmrcanja” iza vas, krenu suzne oči, peckanje, mutan vid, kihanje u serijama, curenje nosa i onaj iritantni kašalj koji ne zna stati. U tom trenutku više ni sami ne znate je li riječ o prehladi, virozi ili alergiji koja je odlučila doći prije kalendara.
To neće iznenaditi nikoga tko već godinama prati trendove zdravlja: broj alergičnih raste, a peludne alergije postaju svakodnevica sve većeg broja ljudi. Procjene i analize upozoravaju da alergije u Europi postaju masovno zdravstveno pitanje, a mnogi stručnjaci već godinama govore o tome da bi u bliskoj budućnosti velik dio populacije mogao imati neku vrstu alergije.
Pratite koncentraciju peludi
Peludne alergije znaju biti toliko iscrpljujuće da sama pomisao na sunčane dane izazove nelagodu i to je potpuno razumljivo. Ono što mnoge iznenadi jest činjenica da sezona ne počinje nužno s prvim pravim proljećem, nego ovisi o tome na što ste točno alergični i gdje živite.
Primjerice, u Zagrebu se već početkom veljače često bilježi visoka koncentracija lijeske, dovoljno da izazove tipične proljetne simptome. U Slavoniji se lijeska zna pojaviti uz čempres, dok čempresi nerijetko rade probleme i u Istri i Dalmaciji. Drugim riječima: ako ste mislili da pelud “starta” tek kad procvjetaju voćke, vrlo je moguće da vas je sezona već pretekla.
Zato, ako imate osjećaj da ste “pokupili nešto”, a simptomi su vam poznati i ponavljaju se svake godine, možda nije riječ o prehladi nego o alergiji i vrijedi provjeriti situaciju prije nego posegnete za sirupima i pastilama koje vam u ovom slučaju neće pomoći.
Prehlada ili alergija? Evo što najčešće razlikuje jedno od drugog
Kako su simptomi slični, prvi korak može biti jednostavan: provjerite koncentraciju peludi u svom području. Danas postoje aplikacije i online servisi koji prikazuju stanje u zraku po gradovima. Ako znate da ste alergičar i vidite povišene vrijednosti, računica se brzo složi. I još jedan znak: ako tegobe traju dulje i ne prolaze kao obična prehlada, velika je šansa da je riječ o alergiji.
U praksi, najčešće razlike izgledaju ovako:
- Alergije češće donose svrbež nosa i očiju (ponekad i ušiju), dok je to kod prehlade rjeđe.
- Kod alergije je iscjedak iz nosa uglavnom proziran i vodenast, a kod prehlade se često zgusne i postane žut ili zelen.
- Kihanje kod alergije često dolazi u rafalima i ne donosi olakšanje, dok kod prehlade nakon kihanja ponekad osjetite kratko rasterećenje.
Može li se “izliječiti” – i što realno pomaže?
Ako želite ići klasičnim putem, liječenje i terapiju najbolje je dogovoriti s liječnikom, najčešće kroz antihistaminike i/ili lokalne pripravke. Postoje i prirodni pristupi i navike koje mnogima olakšavaju sezonu (o tome možemo u posebnom tekstu detaljnije), ali važno je biti realan: alergije nisu nešto što se “riješi preko noći”.
A onaj savjet koji svi čuju: “izbjegavajte alergene”, zvuči logično, ali u praksi često nije izvediv. Ako vam breza doslovno raste pod prozorom, teško je živjeti pola godine s hermetički zatvorenim stanom. Zato je smislenije tražiti kombinaciju: praćenje koncentracije, pravovremena reakcija, dobra rutina i terapija koja vama osobno ima smisla.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Donosimo savjete kako se nositi s još jednom sezonom alergija